Preskoči na glavni sadržaj

Filozofske teorije emocija - seminar: Fenomenološki pristupi emocijama

ISVU: 295522•3 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
Satnica
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Cilj je kolegija upoznati studente s temeljnim fenomenološkim pristupima emocijama kroz sustavno čitanje i analizu ključnih tekstova klasične i suvremene fenomenologije. Kolegij nastoji prikazati kako se emocije u fenomenološkoj tradiciji razumijevaju kao intencionalno, vrijednosno i egzistencijalno strukturirani oblici iskustva, a ne kao puki subjektivni ili psihološki fenomeni. Pritom se poseban naglasak stavlja na metodološke pretpostavke fenomenološke analize (transcendentalna i eidetska redukcija, deskripcija iskustva), kao i na raznolike načine na koje autori poput E. Husserla, M. Schelera, M. Heideggera, J.-P. Sartrea, M. Merleau-Pontyja i E. Stein tematiziraju afektivnost u odnosu prema svijesti, tijelu, svijetu i drugima. Rad na seminaru naglašava samostalni rad studenata na izvornim filozofskim tekstovima s ciljem razvijanja sposobnosti kritičke interpretacije fenomenoloških analiza emocija.

Sadržaj

  1. Uvodno predavanje
  2. Fenomenologija kao filozofski pravac
  3. Fenomenologija i »problem« emocija
  4. Transcendentalna i eidetska redukcija
  5. E. Husserl: intencionalnost i afektivnost
  6. E. Husserl: emocije i transcendentalna svijest
  7. M. Scheler: osjećaj kao pristup vrijednostima
  8. M. Scheler: simpatija i resantiman
  9. E. Stein: fenomenologija empatije
  10. M. Heidegger: Stimmungen i egzistencijalna afektivnost
  11. J.-P. Sartre: emocija kao transformacija svijeta
  12. M. Merleau-Ponty: tijelo, percepcija, emocija
  13. Fenomenologija moralnih i socijalnih emocija
  14. Fenomenologija i psihopatologija
  15. Završna rasprava

Ishodi učenja

  1. Prepoznati osnove razlike fenomenoloških pristupa emocijama.
  2. Imenovati glavne predstavnike fenomenološke struje mišljenja.
  3. Objasniti razliku između transcendentalne i eidetske redukcije.
  4. Razlikovati temeljno značenje pojmova emocija, osjećaj i afekt.
  5. Definirati pojmove intencionalnost i transcendentalna svijest.
  6. Opisati osnovna obilježja fenomenoloških teorija emocija E. Husserla i M. Heideggera.
  7. Prepoznati temeljne sličnosti između fenomenoloških teorija emocija M. Schelera i E. Stein.
  8. Objasniti osnovne razlike između fenomenoloških teorija emocija J.-P. Sartrea i M. Merleau-Pontyja.
  9. Prepoznati moralne i socijalne emocije.
  10. Primijeniti fenomenološki pristup na vlastite emocije.

Metode podučavanja

Rad na tekstovima

Metode ocjenjivanja

Izlaganje; studentska anketa

Obavezna literatura

  1. Edmund Husserl, Ideje za čistu fenomenologiju i fenomenologijsku filozofiju, prev. Željko Pavić, Naklada Breza, Zagreb 2007. [odabrani dijelovi]
  2. Max Scheler, On Feeling, Knowing, and Valuing, Selected Writings, Harold J. Bershady (ur.), The University of Chicago Press, Chicago – London 1992. [odabrani dijelovi]
  3. Edith Stein, On the Problem of Empathy, prev. Waltraut Stein, Springer Science + Business Media, Dordrecht 1964. [odabrani dijelovi]
  4. Martin Heidegger, Bitak i vrijeme, prev. Hrvoje Šarinić, Naprijed, Zagreb 1985. [odabrani dijelovi]
  5. Jean-Paul Sartre, Bitak i ništo, prev. Daniel Bučan, sv. 1/2, Demetra, Zagreb 2006./2007. [odabrani dijelovi]
  6. Maurice Merleau-Ponty, Fenomenologija percepcije, prev. Anđelko Habazin, Veselin Masleša, Sarajevo 1978. [odabrani dijelovi]
  7. Thomas Szanto, Hilge Landweer (ur.), The Routledge Handbook of Phenomenology of Emotion, London – New York 2020. [odabrani dijelovi]

Dopunska literatura

  1. Thomas Fuchs, Ecology of the Brain: The Phenomenology and Biology of the Embodied Mind, Oxford University Press, Oxford 2018.
  2. Shaun Gallagher, How the Body Shapes the Mind, Clarendon Press, Oxford 2005.
  3. Jay Odenbaugh, In a Sentimental Mood: Emotion, Evolution, and Expression, Oxford University Press, New York 2025.
  4. Matthew Ratcliffe, Feelings of Being: Phenomenology, Psychiatry and the Sense of Reality, Oxford University Press, Oxford 2008.
  5. Jean-Paul Sartre, Egzistencijalizam je humanizam, prev. Vanja Sutlić, Veselin Masleša, Sarajevo 1964.
  6. Jean-Paul Sartre, »Skica za teoriju emocija«, u: Žan-Pol Sartr, Filosofski spisi, prev. Eleonora Prohić, Vanja Sutlić, Frida Filipović, Nolit, Beograd 1981., str. 5–44.
  7. Max Scheler, The Nature of Sympathy, Transaction Publishers, New Brunswick – London 2009.
  8. Robert C. Solomon (ur.), What is an Emotion? Classic and Contemporary Readings, Oxford University Press, Oxford – New York 2003.
  9. Robert C. Solomon, »Emotions in Phenomenology and Existentialism«, u: Hubert L. Dreyfus i Mark A. Wrathall (ur.), A Companion to Phenomenology and Existentialism, Wiley – Blackwell, Oxford 2011., str. 289–309.
  10. Anthony J. Steinbock, Moral Emotions: Reclaiming the Evidence of the Heart, Northwestern University Press, Evanston, Illinois 2014.
  11. Dan Zahavi, »Phenomenology of Empathy«, u: Dan Zahavi (ur.), Self and Other: Exploring Subjectivity, Empathy, and Shame, Oxford University Press, Oxford 2016., str. 112–152.