Preskoči na glavni sadržaj

Filozofska antropologija - opći predmet

ISVU: 78254•4 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
Satnica
  • Predavanja: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Stjecanje znanja o nastanku i razvoju novovjekovne humanističke koncepcije čovjeka kao svestranog stvaralačkog bića, te upoznavanje s problematikom otuđenja. Uz povijesno-konceptualni pregled novovjekovnih promišljanja o čovjeku, osobiti naglasak je na filozofijama koje su istraživale različite oblike otuđenja (reifikacije i fetišizma) u modernom i suvremenom potrošačkom društvu. Također cilj kolegija je postaviti i pitanje o aktualnosti problematike otuđenja danas te pitanje o odnosu između otuđenja, kulture i društvenog djelovanja.

Sadržaj

  1. Upoznavanje s ciljevima i sadržajem kolegija te načinom rada
  2. Pico della Mirandola o čovjeku i ljudskim mogućnostima
  3. O porijeklo nejednakosti među ljudima po Rousseau
  4. Problematika otuđenja od Rousseau do Hegela
  5. Opće karakteristike filozofije Ludwig Feuerbacha
  6. Teorija otuđenja Ludwiga Feuerbacha
  7. Odnos teologije i filozofije, teizma, panteizma i ateizma u djelu L. Feuerbacha
  8. Humanizam i ateizam u 19. stoljeću
  9. Analiza uz čitanje ključnih dijelova "Biti kršćanstva" L. Feuerbacha
  10. Marxova kritika Feuerbacha
  11. Čovjekova bit i otuđenje u »Ranim radovima« K. Marxa
  12. Ekonomsko-društveno otuđenje (otuđeni rad)
  13. Otuđenje u modernom i suvremenom društvu
  14. Otuđenje, fetišizma, reifikacija
  15. Suvremene teorije otuđenje

Ishodi učenja

  1. razlikovati i protumačiti osnovne temeljne pojmove filozofske antropologije
  2. klasificirati i objasniti osnovne probleme moderne i suvremene filozofske antropologije
  3. Definirati i raščlaniti pojmove otuđenje, reifikaciju i fetišizam
  4. Identificirati i definirati moguće uzroke otuđenja u modernom i suvremenom društvu
  5. Prikazati i objasniti u osnovnim elementima razvoj moderne filozofske antropologije i njene bitne teme
  6. Objasniti moderni pojam humanizma i njegovu genezu
  7. Explain the modern concept of humanism and its genesis

Metode podučavanja

Predavanja s diskusijom uz korištenje powerpointa i konceptualnih mapa.

Metode ocjenjivanja

Usmeni ispit uz evaluaciju ukupnog rada u kolegiju.

Obavezna literatura

  1. Pico della Mirandola: O dostojanstvu čovjeka, u: Banić-Pajnić, E., (ur.), Filozofija renesanse. Hrestomatija filozofije, Zagreb, Školska knjiga, 1996, str. 207-237 [ili Pico della Mirandola, Govor o dostojanstvu čovjekovu, Nova stvarnost, Zagreb, 1998].
  2. Rousseau J.J. (1755), Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima.
  3. L. Feuerbach, Izbor iz djela, prev: Vanja Sutlić. Zagreb, Matica hrvatska, 1956.
  4. K. Marx., Rani Radovi, Zagreb, Naprijed (bilo koja godina izdanja) [samo dijelovi pod naslovom: EKONOMSKO — FILOZOFSKI RUKOPISI IZ 1844; NJEMAČKA IDEOLOGIJA ]
  5. JEDNA KNJIGA NA IZBOR Godelier M., Marksizam i antropologija, Školska knjiga, Zagreb, 1982, [Predgovor prvom i drugom izdanju, str. 13-41; “Robna ekonomija, fetišizam, magija, i znanost u Marxovom Kapitalu”, str. 319-336, “Varljivi karakter društvenih odnosa” str. 338-391]. Casirer E., Ogled o čovjeku. Uvod u filozofiju kulture, Naprijed, Zagreb, 1978. Petrović G., Filozofija prakse, Naprijed – Nolit, Zagreb –Beograd, 1986, “Drugi dio”, str. 81-173, [tj. samo poglavlja pod naslovom: “Marksovo shvaćanje čovjeka”, “Čovjek kao ekonomska životinja”, i “Čovjek kao praksa”, “Čovjek i sloboda”, “Otuđenje i razotuđenje”]. Hartmut R., Alienation and Acceleration: Towards a Critical Theory of Late- modern Temporality, NSU Press, 2010.

Dopunska literatura

  1. I. Kant: Antropologija u pragmatičnom pogledu (bilo koje izdanje).
  2. F. Engles, Ludwig Feuerbach i kraj nemačke klasične filozofije (bilo koje izdanje).
  3. Engels F., Porijeklo porodice, privatnog vlasništva i države, Bigz, Beograd, 1976 (ili bilo koje izdanje) i Engels, Uloga rada pri pretvaranju majmuna u čovjeka, u : K. Marx – F. Engels, Glavni radovi, Stvarnost, Zagreb, 1978, str. 1107-1115, (ili bilo koje drugo izdanje) (ili bilo koje drugo izdanje).
  4. M. Scheler, Položaj čovjeka u kozmosu, Sarajevo, 1978.
  5. K. Löwith, Od Hegela do Nietzschea: revolucionarni prelom u mišljenju devetnaestog vijeka, Sarajevo, Veselin Masleša, 1988. [Prvi dio poglavlja: I II i III (poglavlja II i III samo oni dijelovi koji se odnosne na Feuerbach i Marxa); Drugi dio: poglavlja I i II, te IV i V – peto poglavlje samo prvih 5 paragrafa).
  6. S. Freud, Nelagodnost u kulturi (bilo koje izdanje).
  7. H. Marcuse, Čovjek jedne dimenzije: rasprave o ideologiji razvijenog industrijskog društva, Sarajevo, Veselin Masleša, 1968.
  8. Montaigne, M. de, Eseji, Disput, Zagreb, 2007 (samo: O ljudožderima, knjiga I, str. 312-329; O kajanju, knjiga III, str. 27-50).
  9. L. Colletti, Ideologija i društvo, prevela Vera Frangeš, Zagreb, Školska knjiga, 1982
  10. A. Heller, Sistem potreba i društvo “udruženih proizvođača”, u „Marksizam u svetu“, Godina II, 1975, br. 11, str. 1-33. (dostupno online)
  11. E. Rothacker: Filozofska antropologija, Sarajevo,»Veselin Masleša«, 1985.
  12. F. Cerutti, (ur.), Identitet i politika, Zagreb, 2006.
  13. Freud S.,Totem i tabu, Stari Grad, Zagreb, 2000, (ili bilo koje drugo izdanje).
  14. Fromm E., Marksovo shvatanje čoveka, Grafos, Beograd 1979.
  15. Plessner H., Condicio humana: filozofijske rasprave o antropologici, NZ Globus, Zagreb, 1994.
  16. Burger, H., Filozofska antropologija, Naprijed, Zagreb, 1993.
  17. Ghelen, A., Čovjek, Veslelin Masleša, Sarajevo, 1974.
  18. Foucault, M., Znanje i moć, NZ Globus, Zagreb 2001.
  19. Rousseau, J.J., Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima,Školska knjiga, Zagreb, 1978.
  20. Scheler, M., Položaj čovjeka u kozmosu, Sarajevo, 1978.