Preskoči na glavni sadržaj

Etika - seminar: Etika i tehnika

ISVU: 160800•3 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
Satnica
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Rad u seminaru treba studente: a) u sadržajnom pogledu upoznati s najvažnijim projektima »nove etičke kulture«, posebice s bioetikom, njenim razvojnim etapama, postignućima i ulogom u povijesnom procesu prelamanja epoha; b) u metodološkom pogledu osposobiti za kritičke i kreativne doprinose u razmatranju suvremenih tema na području etike, bioetike i filozofije tehnike; c) u praktičkom pogledu pripremiti za suočavanje s opasnostima znanstveno-tehničke civilizacije, razumijevanje naravi suvremene tehnike i za aktivno uključivanje u rasprave koje ona donosi.

Sadržaj

  1. Prva tematska cjelina elaborirat će temu krize tradicionalne etike, odnosno njenu nemoć u suočavanju s problemima znanstveno-tehničke civilizacije (Jonas), zatim u kontekstu stvaranja »nove etičke kulture« okolnosti nastanka bioetike i njenih razvojnih etapa od osnovnih pojmova do principalizma, preko globalne do integrativne bioetike. Pozornost će pritom biti usredotočena na ideju integrativne bioetike, na njeno predmetno i metodološko određenje (pluriperspektivizam) kao i na projekt u čijim je okvirima ta ideja razvijena. U tom kontekstu bit će izložena programska ideja stvaranja europske bioetike te valorizirano djelo Fritza Jahra.
  2. Prva tematska cjelina elaborirat će temu krize tradicionalne etike, odnosno njenu nemoć u suočavanju s problemima znanstveno-tehničke civilizacije (Jonas), zatim u kontekstu stvaranja »nove etičke kulture« okolnosti nastanka bioetike i njenih razvojnih etapa od osnovnih pojmova do principalizma, preko globalne do integrativne bioetike. Pozornost će pritom biti usredotočena na ideju integrativne bioetike, na njeno predmetno i metodološko određenje (pluriperspektivizam) kao i na projekt u čijim je okvirima ta ideja razvijena. U tom kontekstu bit će izložena programska ideja stvaranja europske bioetike te valorizirano djelo Fritza Jahra.
  3. Prva tematska cjelina elaborirat će temu krize tradicionalne etike, odnosno njenu nemoć u suočavanju s problemima znanstveno-tehničke civilizacije (Jonas), zatim u kontekstu stvaranja »nove etičke kulture« okolnosti nastanka bioetike i njenih razvojnih etapa od osnovnih pojmova do principalizma, preko globalne do integrativne bioetike. Pozornost će pritom biti usredotočena na ideju integrativne bioetike, na njeno predmetno i metodološko određenje (pluriperspektivizam) kao i na projekt u čijim je okvirima ta ideja razvijena. U tom kontekstu bit će izložena programska ideja stvaranja europske bioetike te valorizirano djelo Fritza Jahra.
  4. Prva tematska cjelina elaborirat će temu krize tradicionalne etike, odnosno njenu nemoć u suočavanju s problemima znanstveno-tehničke civilizacije (Jonas), zatim u kontekstu stvaranja »nove etičke kulture« okolnosti nastanka bioetike i njenih razvojnih etapa od osnovnih pojmova do principalizma, preko globalne do integrativne bioetike. Pozornost će pritom biti usredotočena na ideju integrativne bioetike, na njeno predmetno i metodološko određenje (pluriperspektivizam) kao i na projekt u čijim je okvirima ta ideja razvijena. U tom kontekstu bit će izložena programska ideja stvaranja europske bioetike te valorizirano djelo Fritza Jahra.
  5. Druga tematska cjelina bit će posvećena razmatranju osnovnih pojmova filozofije tehnike (Kapp), kao i obratu na crti znanstveno-tehnološkog napretka koji se očituje u novoj povijesnoj situaciji, a može se razumjeti samo kroz podrobniju analizu povijesnog razvoja pojma techne (Löbl). Cilj druge tematske cjeline je postaviti okvir unutar kojeg će se raspravljati o odnosu priroda–čovjek–tehnika (Ortega y Gasset), te metamorfozama pojedinih pojmova u njihovim historijskim i povijesnim kontekstima.
  6. Druga tematska cjelina bit će posvećena razmatranju osnovnih pojmova filozofije tehnike (Kapp), kao i obratu na crti znanstveno-tehnološkog napretka koji se očituje u novoj povijesnoj situaciji, a može se razumjeti samo kroz podrobniju analizu povijesnog razvoja pojma techne (Löbl). Cilj druge tematske cjeline je postaviti okvir unutar kojeg će se raspravljati o odnosu priroda–čovjek–tehnika (Ortega y Gasset), te metamorfozama pojedinih pojmova u njihovim historijskim i povijesnim kontekstima.
  7. Druga tematska cjelina bit će posvećena razmatranju osnovnih pojmova filozofije tehnike (Kapp), kao i obratu na crti znanstveno-tehnološkog napretka koji se očituje u novoj povijesnoj situaciji, a može se razumjeti samo kroz podrobniju analizu povijesnog razvoja pojma techne (Löbl). Cilj druge tematske cjeline je postaviti okvir unutar kojeg će se raspravljati o odnosu priroda–čovjek–tehnika (Ortega y Gasset), te metamorfozama pojedinih pojmova u njihovim historijskim i povijesnim kontekstima.
  8. Druga tematska cjelina bit će posvećena razmatranju osnovnih pojmova filozofije tehnike (Kapp), kao i obratu na crti znanstveno-tehnološkog napretka koji se očituje u novoj povijesnoj situaciji, a može se razumjeti samo kroz podrobniju analizu povijesnog razvoja pojma techne (Löbl). Cilj druge tematske cjeline je postaviti okvir unutar kojeg će se raspravljati o odnosu priroda–čovjek–tehnika (Ortega y Gasset), te metamorfozama pojedinih pojmova u njihovim historijskim i povijesnim kontekstima.
  9. U trećoj tematskoj cjelini bit će govora o obratu na crti znanstveno-tehnološkog napretka koji se očituje u povijesnoj situaciji kada se generički utilitarizam novovjeke znanosti (»ovladavanje prirodom u korist ljudskog roda« – F. Bacon) izokreće u opasnost za opstanak čovječanstva i života uopće (Ellul). U polazištu će se Baconova velika obnova znanosti (instauratio magna) interpretativno povezati s ultimativnim posljedicama koje su nastupile u našem vremenu kao ekološka kriza (V. Hösle) te kao opasnost (zlo)uporabe atomske energije i biotehnologije.
  10. U trećoj tematskoj cjelini bit će govora o obratu na crti znanstveno-tehnološkog napretka koji se očituje u povijesnoj situaciji kada se generički utilitarizam novovjeke znanosti (»ovladavanje prirodom u korist ljudskog roda« – F. Bacon) izokreće u opasnost za opstanak čovječanstva i života uopće (Ellul). U polazištu će se Baconova velika obnova znanosti (instauratio magna) interpretativno povezati s ultimativnim posljedicama koje su nastupile u našem vremenu kao ekološka kriza (V. Hösle) te kao opasnost (zlo)uporabe atomske energije i biotehnologije.
  11. U trećoj tematskoj cjelini bit će govora o obratu na crti znanstveno-tehnološkog napretka koji se očituje u povijesnoj situaciji kada se generički utilitarizam novovjeke znanosti (»ovladavanje prirodom u korist ljudskog roda« – F. Bacon) izokreće u opasnost za opstanak čovječanstva i života uopće (Ellul). U polazištu će se Baconova velika obnova znanosti (instauratio magna) interpretativno povezati s ultimativnim posljedicama koje su nastupile u našem vremenu kao ekološka kriza (V. Hösle) te kao opasnost (zlo)uporabe atomske energije i biotehnologije.
  12. U trećoj tematskoj cjelini bit će govora o obratu na crti znanstveno-tehnološkog napretka koji se očituje u povijesnoj situaciji kada se generički utilitarizam novovjeke znanosti (»ovladavanje prirodom u korist ljudskog roda« – F. Bacon) izokreće u opasnost za opstanak čovječanstva i života uopće (Ellul). U polazištu će se Baconova velika obnova znanosti (instauratio magna) interpretativno povezati s ultimativnim posljedicama koje su nastupile u našem vremenu kao ekološka kriza (V. Hösle) te kao opasnost (zlo)uporabe atomske energije i biotehnologije.
  13. Četvrta tematska cjelina bit će posvećena problematici »novih kretanja« ne samo u etici nego i suvremenoj metafizici. Rasprava o toj temi bit će uvedena kroz filozofijsko-povijesno elaboriranje učinaka znanstveno-tehničke civilizacije u našem vremenu. Ta vrsta rasprave podrazumijeva razmatranja o transhumanizmu (Bostrom), transanimalizmu (E. Anthes) i drugim temama vezanim uz razumijevanje naravi tehnike. Završna izlaganja bit će posvećena utopijskim i distopijskim scenarijima koje upisujemo u svoja razmatranja budućnosti tehnike.
  14. Četvrta tematska cjelina bit će posvećena problematici »novih kretanja« ne samo u etici nego i suvremenoj metafizici. Rasprava o toj temi bit će uvedena kroz filozofijsko-povijesno elaboriranje učinaka znanstveno-tehničke civilizacije u našem vremenu. Ta vrsta rasprave podrazumijeva razmatranja o transhumanizmu (Bostrom), transanimalizmu (E. Anthes) i drugim temama vezanim uz razumijevanje naravi tehnike. Završna izlaganja bit će posvećena utopijskim i distopijskim scenarijima koje upisujemo u svoja razmatranja budućnosti tehnike.
  15. Četvrta tematska cjelina bit će posvećena problematici »novih kretanja« ne samo u etici nego i suvremenoj metafizici. Rasprava o toj temi bit će uvedena kroz filozofijsko-povijesno elaboriranje učinaka znanstveno-tehničke civilizacije u našem vremenu. Ta vrsta rasprave podrazumijeva razmatranja o transhumanizmu (Bostrom), transanimalizmu (E. Anthes) i drugim temama vezanim uz razumijevanje naravi tehnike. Završna izlaganja bit će posvećena utopijskim i distopijskim scenarijima koje upisujemo u svoja razmatranja budućnosti tehnike.

Ishodi učenja

  1. Opisati predmet i metode etike kao filzofske discipline
  2. U osnovnim crtama opisati fenomen tehnike i filozofska razmatranja tog fenomena
  3. Opisati teme koje se pojavljuju u srazu etike s fenomenima tehnike
  4. Na osnovnoj razini primijeniti znanja o pristupu moralnim dilemama koje nastaju u susretu etike i tehnike

Metode podučavanja

Predavanja i diskusije, interaktivne i participativne metode rada.

Metode ocjenjivanja

Praćenje redovitosti pohađanja kolegija, evaluacija studentskog angažmana tijekom semestra, evaluacija pisanog rada.

Obavezna literatura

  1. Bekon, Frensis, Eseji ili Saveti politički i moralni, Kultura, Beograd, 1967.
  2. Čović, Ante, Etika i bioetika. Razmišljanja na pragu bioetičke epohe, Pergamena, Zagreb, 2004.
  3. Elil, Žak, Tehnika ili Ulog veka, Anarhija/Blok 45; Bratstvo iz Erevona, Beograd, 2010.
  4. Heidegger, Martin, »Pitanje o tehnici«, u: Martin Heidegger, Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Naprijed, Zagreb, 1996.
  5. Jonas, Hans, Princip odgovornost, Veselin Masleša, Sarajevo, 1990.
  6. Kapp, Ernst, Grundlinien einer Philosophie der Technik, Druck und Verlag von George Westermann, Braunschweig, 1877.
  7. Löbl, Rudolf, TEXNH-TECHNE: Untersuchungen zur Bedeutung dieses Wortes in der Zeit von Homer bis Aristoteles, sv. 1–3, Könighausen & Neumann, Würzburg, 1997.
  8. Streitbörger, Wolfgang, TEXNH-TECHNE: Eine anwendungsorientierte terminologische Analyse dieses Wortes, Könighausen & Neumann, Würzburg, 2013.

Dopunska literatura

  1. Anthes, Emily, Frankenstein’s Cat, Scientific American; Farrar, Straus and Giroux, New York, 2014.
  2. Bostrom, Nick, »The Future of Humanity«, u: Jan-Kyrre Bergetal (ur.), New Waves in Philosophy of Technology, Pallgrave McMillan, New York, 2007.
  3. Čatić, Igor, »Sintezologijski pogled na povezanost teologije i tehnologije«, Nova prisutnost 11 (2013) 1, str. 126-140.
  4. Čović Ante, »Integrativna bioetika i pluriperspektivizam«, u: Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije, ur. Velimir Valjan, Bioetičko društvo u BiH, Sarajevo, 2007., str. 65-76.
  5. Engdahl, F. William, Sjeme uništenja. Geopolitika genetski modificirane hrane i globalno carstvo, Detecta, Zagreb, 2005.
  6. Filipović, Vladimir, Smisao i vrijednost tehnike, Matica hrvatska, Zagreb, 1944.
  7. Gabriel, Markus, Why the World Does not Exist, Polity Press, Cambridge, Berlin, Malden, 2015.
  8. Grassi, Ernesto, Moć mašte, Školska knjiga, Zagreb, 1981.
  9. Hösle, Vittorio, Filozofija ekološke krize, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.
  10. Jurić, Hrvoje, »Uporišta za integrativnu bioetiku u djelu Van Rensselaera Pottera«, u: Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije, ur. Velimir Valjan, Bioetičko društvo u BiH, Sarajevo, 2007, str. 77-99.
  11. Jurić, Hrvoje, Etika odgovornosti Hansa Jonasa, Pergamena, Zagreb, 2010.
  12. Jurić, Hrvoje, Etika odgovornosti Hansa Jonasa, Pergamena, Zagreb, 2010.
  13. Kant, Immanuel, Kritika praktičkog uma, Naprijed, Zagreb, 1974, 1990.
  14. Kangrga, Milan, »Čovjek i svijet (povijesni svijet i njegova mogućnost)«, Praxis 9 (1972) 3-4, str. 519-532.
  15. La Mettrie, Julien Offray, Čovjek stroj – Čovjek biljka, ArTresor, Zagreb, 2004.
  16. Ortega y Gasset, José, O ljubavi – O tehnici, Jutriša i Sedmak, Zagreb, 1944.
  17. Rinčić, Iva; Muzur, Amir, Fritz Jahr i rađanje europske bioetike, Pergamena, Zagreb, 2012.
  18. Selak, Marija: Ljudska priroda i nova epoha, Naklada Breza, Zagreb, 2013.