Preskoči na glavni sadržaj

Eksperimentalna arheologija

ISVU: 184172•5 ECTS•Zimski i ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za arheologiju
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Eksperimentalna arheologija je arheološka specijalizacija, odnosno dio arheologije koji se, bavi proučavanjem prošlih procesa ponašanja kroz eksperimentalnu rekonstrukciju u kontroliranim znanstvenim uvjetima . Eksperimentalna arheologija ne može izbjeći razne kritike i propitivanja njene znanstvene podloge i svrhe, te problema koje se javljaju prilikom provođenja eksperimenata. Unatoč tome, nitko ne može opovrgnuti njezin doprinos znanosti. Korištenje testova, odnosno eksperimenta u svrhu potvrđivanja ili opovrgavanja teorija i hipoteza logičan je slijed kada se proučava prošlost te nije neobično što se eksperiment počeo koristiti kao sastavni dio arheološke znanosti. Neka ustaljena znanja u struci koja se u interpretaciji razlikuju kod raznih autora, studenti svojim eksperimentom (u kojem mogu uključiti i stručnjake raznih profila) provjeravaju i pokušavaju dokazati realnija rješenja.

Sadržaj

  1. Uvod u eksperimentalnu arheologiju – osnovni pojmovi
  2. Povijesni razvoj eksperimentalne arheologije
  3. Važnost okoliša i prirodnih resursa u arheološkom kontekstu
  4. Klimatske promjene i utjecaj na arheološku stratigrafiju
  5. Komunikacije i prijevozna sredstva kroz povijest
  6. Povijest graditeljstva- stambeni, gospodarski, sakralni objekti
  7. Proizvodnja i nabava hrane
  8. Poljoprivredni sustavi
  9. Kontrola vatre – od vatrišta, ognjišta do visokih peći
  10. Od gline do stakla
  11. Rudarstvo i metalurgija od prapovijesti do novog vijeka
  12. Proizvodnja i bojanje tekstila
  13. Oružja, tehnike ratovanja i obrambeni sustavi
  14. Kontrola vremena – računanje vremena i kalendari
  15. Ljekovito bilje, liječenje i medicina

Ishodi učenja

  1. moći će steći nova iskustva potvrđujući ili negirajući stare pretpostavke
  2. moći omogućiti i razviti kod studenta kritički odnos i razmišljanje
  3. moći raznim metodologijama, provjeravati stara iskustva
  4. moći će stečena nova iskustva uključiti u rješenja ustaljenih znanja
  5. moći prikupiti i interpretirati arheološke podatke referirajući se na aktualne spoznaje i teorije
  6. primijeniti osnovne znanstvene standarde eksperimentalne arheologije

Metode podučavanja

Predavanja, seminari i radionice, mentorski rad, samostalni zadaci

Metode ocjenjivanja

Praktični rad, seminarski rad, pismeni ispit

Obavezna literatura

  1. Pollard M. A., Heron M., 1996, Archaeological Chemistry, The Royal Society of Chemistry, Cambridge
  2. Coles J., 1973, Archaeology by Experiment, Hutchinson, London
  3. Sass S. L., 1998, The Substance of Civilization, Arcade Publishing, N. York
  4. Hodges, H., 1974, Technology in the Ancient World, Alfred A. Knopf, N. York

Dopunska literatura

  1. Outram, Alan K. 2008. „Introduction to experimental archaeology.“ World Archaeology vol. 40
  2. Reynolds, Peter J. 1999. „The nature of experiment in archaeology.“ U: Experiment and design: archaeological studies in honour of John Coles, ur. A. F. Harding, pp. 156–62. Oxford: Oxbow Books.
  3. Carrell, Toni L. 1992. „Replication and Experimental Archaeology.“ Historical Archaeology vol. 26 (4)