Preskoči na glavni sadržaj

Baštinske zajednice

ISVU: 266155•4 ECTS•Zimski i ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Cilj kolegija je upoznati studente s konceptom formalnih i neformalnih zajednica koje se oblikuju oko baštine na temelju zajedničkih interesa njezinih članova te ih osposobiti za samostalno promišljanje i analizu uloga i ciljeva različitih dionika koji aktivno djeluju kao pripadnici baštinskih zajednica - od stručnjaka iz institucija preko organizacija civilnog društva (NGO) do umjetnika i drugih kreativaca.

Sadržaj

  1. Uvodno predavanje - značenje pojma zajednica
  2. Farska povelja i određenje baštinskih zajednica
  3. Pojam participacije u kontekstu paradigmi kulturnih politika
  4. Teorijski okvir participacije u kulturi i baštini
  5. Suradnički i sudionički modeli u kulturnoj baštini
  6. Suradnički baštinski projekti - odabrani primjeri
  7. Baštinski stručnjaci kao zajednica
  8. Udruživanje nestručnjaka u području baštine (udruge, građanske inicijative)
  9. Suradničko i sudioničko upravljanje baštinom
  10. Odnosi među baštinskim zajednicama
  11. Koncept kulturnih i kreativnih industrija u baštini
  12. Kreativne suradnje u baštinskom sektoru
  13. Umjetničko-baštinske suradnje
  14. Novi naručitelji – model sudjelovanja u umjetnosti i baštini u javnom prostoru
  15. Zaključna diskusija i vrednovanje kolegija

Ishodi učenja

  1. Usporediti djelovanje različitih baštinskih zajednica
  2. Kritički prosuditi modele sudioništva i suradništva u baštinskom djelovanju
  3. Utvrditi i usporediti načine i razloge suradništva i sudioništva u formiranju baštinskih zajednica
  4. Odabrati specifičnu baštinsku zajednicu i kritički prosuditi njezino djelovanje u kontekstu participativnih praksi

Metode podučavanja

Predavanja, seminari, diskusije

Metode ocjenjivanja

Seminarski radovi i pismeni ispit

Obavezna literatura

  1. Zakon o potvrđivanju Okvirne konvencije Vijeća Europe o vrijednosti kulturne baštine za društvo«, čl. 2b, Narodne novine: službeni list Republike Hrvatske, 5 (2007.), https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2007_05_5_68.html
  2. Laia Colomer, »Exploring Participatory Heritage Governance after the EU Faro Convention«, u: Journal of Cultural Heritage Management and Sustainable Development, Vol. ahead-of-print (2021.), 1 - 16DOI: https://doi.org/10.1108/JCHMSD-03-2021-0041,
  3. Alexandra Bounia, »Cultural Societies and Local Community Museums: A Case Study of a Participative Museum in Greece«, u: Zarządzanie w Kulturze, 18/1 (2017.) 29–40, DOI: https://doi.org/10.4467/20843976ZK.17.003.6286.
  4. Cooper Libby, Barry Knight i Sue Blackmore. Društveni kapital u Hrvatskoj (dio koji se odnosi na civilno društvo u Hrvatskoj). Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Zagreb, 2005., 25 -28
  5. Miklošević, Željka »Cause-Based Participative Relationships in Heritage Management«, u: Heritage, 6/2 (2023.), 1824–1838, DOI: https://doi.org/10.3390/heritage6020097.
  6. Jelinčić, Daniela Angelina, Žuvela, Ana. ''Što nas čini različitima? Kreativni Zagreb na putu prema kreativnoj Europi''. Medijske studije, 4, 7, 2013, 75-91
  7. Miklošević, Željka, Effecting Social Change through Participative Mediation // Practices in Art and Cultural Heritage - Learning Through and from Collaboration / Rausch, Christoph ; Benschop, Ruth ; Sitzia, Emilie ; van Saaze, Vivian (ur.).Heidelberg: Springer International Publishing AG, 2022., 109-123

Dopunska literatura

  1. Vlatka Lemić, Povezivanje umjetnosti i baštine – kreativna interpretacija arhivskih izvora
  2. Mapiranje kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj, Projektna studija. 2015. Zagreb: Ekonomski Institut Zagreb
  3. Stefan Berger, Bella Dicks, Marion Fontaine, »'Community': a Useful Concept in Heritage Studies?«, u: International Journal of Heritage Studies, 26/4 (2020.), 325–351, DOI: https://doi.org/10.1080/13527258.2019.1630662.