Preskoči na glavni sadržaj

Arheologija Avara i Slavena od 6. st. do 9. st.

ISVU: 124234•5 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za arheologiju
Satnica
  • Predavanja: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Drugi val velike seobe naroda od istoka prema zapadu Europe koji je znatno ojačao oko 550. u znaku je slavenskih seoba. Pojavom Avara u Europi mijenjaju se odnošaji i započinje nova etapa seoba koja će dovesti do velikih promjena ne samo u istočnoj nego u zapadnoj, srednjoj i južnoj Europi. Avari njihova groblja i stepsko-nomadska kultura zbog specifičnog načina života i načina pokopa izvrstan su izvor za proučavanje cijelog jednog vremena koji se okvirno može datirati od druge polovice 6. do početka 9. stoljeća. Avarsko vrijeme i vrijeme avarske dominacije važno je za proučavanje povijesti srednje Europe, posebno Slavena i Germana u Panonskoj nizini. U žarištu interesa jest metodologija istraživanja avarodobnih groblja i naselja, proučavanje kronologije ranoavarskog, srednjeavarskog i kasnoavarskog vremena te nestanka avarodobnih grobalja u 9. stoljeću te svih drugih aspekata njihova života. Velika pozornost posvetit će se povijesti istraživanja i etničkim interpretacijama materijala u skladu s danas vodećim arheološkim teoretičarima i postojećim dostignućima.

Sadržaj

  1. Povijesni uvod i interpretacije izvora
  2. Dosezi slavenske ekspanzije do sredine 6. stoljeća – problemi i interpretacije
  3. Avari – povijest istraživanja I Stanje istraživanja do pedesetih godina 20. stoljeća
  4. Avari – povijest istraživanja II Istraživanja od 1960-1990.
  5. Avari – povijest istraživanja III Moderne metode i pristup
  6. Ranoavarska groblja – opće karakteristike
  7. Novcem datirana ranoavarski grobovi i nalazi
  8. Grobovi vođe klanova, knezova i višeg staleža
  9. Grobovi stanovništva Panonske nizine – opća problematika
  10. Srednjeavarsko vrijeme
  11. Germani i Slaveni u Avarskom Kaganatu
  12. Stilovi i tehnike – moguća središta proizvodnje u Panonskoj nizini
  13. Kasnoavarsko vrijeme
  14. Bizant i utjecaji Bizanta na produkciju u Kaganatu
  15. stil Nagyszentmiklos i stil Hohenberg / zadnja desetljeća Kaganata / groblja 9. stoljeća u Panoniji – problemi kontinuiteta

Ishodi učenja

  1. Objasniti i usporediti obilježja arheoloških kultura i civilizacija na području istočne i srednje Europe te objasniti glavne povijesne procese bitne za razumijevanje arheoloških kultura.
  2. Prepoznati i analizirati kronološki i kulturološki indikativan arheološki materijal te moći nabrojati i savladati glavne povijesne procese. Koristiti se stručnom literaturom u samostalnom radu.
  3. Objasniti i usporediti obilježja arheoloških kultura i ranosrednjovjekovnih, skupina i naroda na području srednje i istočne Europe te Hrvatske.
  4. Prepoznati, objasniti i analizirati kronološki i kulturološki indikativan arheološki materijal.

Metode podučavanja

Predavanja

Metode ocjenjivanja

Ocjenjivanje studenata na završnom ispitu.

Obavezna literatura

  1. K. Filipec, Praishodište i/ili situacija. Slaveni i Hrvati do zauzimanja nove domovine, Zaagreb 2020..
  2. J. Zábojník, Slovensko a avarský kaganát, Bratislava, 2004.
  3. Awaren in Europa, Schätze eines asiatischen Reitervolkes 6.-8. Jh. (katalog izložbe), Nürnberg-Frankfurt am Mein, 1985.
  4. K. Filipec, Kasnoavarski ukrasni okov (falera) u obliku veprove glave iz Siska, Godišnjak Gradskog muzeja Siska 3 – 4, Sisak, 2003., 117. – 143

Dopunska literatura

  1. K. Filipec, Donja Panonija od 9. do 11. stoljeća, Sarajevo 2015.
  2. Cs. Bálint, Die Archäologie der Steppe. Steppenvölker zwischen Volga und Donau vom 6. bis zum 10. Jahrhundert. F. Daim, A - Lippert, A.: Das awarische Gräberfeld von Sommerein am Leithagebirge, NÖ. Wien 1984.