Preskoči na glavni sadržaj

Antropologija migracija

ISVU: 295565•4 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju
Satnica
  • Predavanja: 45 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Kroz predavanja studente se upoznaje s poviješću istraživanja migracija, glavnim teorijama, metodologijom i izvorima. Prikazuju se potisni i privlačni faktori migracija s hrvatskog etničkog prostora unazad pet stoljeća, kroz koje se studente upoznaje s migracijskim tokovima u širem europskom i svjetskom kontekstu. Daje se pregled hrvatske dijaspore, transkontinentalnog iseljeništva te iseljavanja u zapadnu Europu. Tematiziraju se mogućnosti istraživanja unutarnjih migracija. Osim dobrovoljnih ekonomskih migracija, daje se pregled i političkih migracija, kao i prisilnih migracija. Velik dio predavanja posvećen je suvremenim migracijama u kontekstu globalnih migracijskih tokova. Osim s legalnim migracijama studente se upoznaje i s nedokumentiranim migracijama i pitanjem azila. Hrvatska se promatra kao iseljenička, tranzicijska i useljenička zemlja. Migracije se promatraju kao važan aspekt globalizacije te je namjera kolegija ukazati na problematiku etničke i kulturne različitosti u suvremenim društvima. Obrađuju se pojmovi i koncepti poput: interkulturalizam, kulturni pluralizam, melting pot, transnacionalizam, asimilacija, integracija itd. Imajući u vidu da je Republika Hrvatska država s mnogobrojnom dijasporom i iseljeništvom, čestim unutarnjim migracijama, a kao članica EU sve poželjnija useljenička destinacija, kroz ovaj izborni kolegij studenti dobivaju saznanja o kulturnim procesima i deteritorijaliziranim kulturama.

Sadržaj

  1. 1. tjedan: predstavljanje syllabusa, očekivanja i interesi studenata; odabir teme za reakcijski tekst, gledanje dokumentarne emisije, diskusija
  2. 2. tjedan: povijest istraživanja migracija, tipologija migracija, metodologija istraživanja migracija
  3. 3. tjedan: suvremene teorije migracija, upoznavanje osnovne terminologije
  4. 4. tjedan: stara hrvatska dijaspora: Gradišćanski Hrvati, Moliški Hrvati, Hrvati u Rumunjskoj, Hrvati u Slovačkoj...
  5. 5. tjedan: transkontinentalne migracije: Sjeverna Amerika, Australija, Novi Zeland, Afrika.
  6. 6. tjedan: transkontinentalne migracije: Južna Amerika
  7. 7. tjedan: migracije u zapadnu Europu
  8. 8. tjedan: unutarnje migracije, migracije životnog stila
  9. 9. tjedan: suvremene migracije, odljevi mozgova, virtualne migracije
  10. 10. tjedan: žene migrantice
  11. 11. tjedan: povratničke migracije, etnički privilegirane migracije
  12. 12. tjedan: prisilne migracije: izbjeglice, prognanici, azilanti
  13. 13. tjedan: integracija migranata
  14. 14. tjedan: izmješteno predavanje u instituciji relevantnoj za migracijsku problematiku
  15. 15. tjedan: pripreme za ispit

Ishodi učenja

  1. 1. koristiti stručno nazivlje iz antropologije migracija,
  2. 2. nabrojati i primijeniti osnovne migracijske teorije,
  3. 3. identificirati relevantne izvore za jednostavno kvalitativno istraživanje migracijske problematike
  4. 4. identificirati i usporediti motive, uzroke i posljedice iseljavanja s hrvatskog etničkog prostora od 15. stoljeća do danas,
  5. 5. opisati i usporediti hrvatske dijasporske i iseljeničke zajednice te njihova kulturna obilježja,
  6. 6. raspravljati o Republici Hrvatskoj kao iseljeničkoj, tranzicijskoj i useljeničkoj zemlji,
  7. 7. povezati migracijske iz Republike Hrvatske s globalnim migracijskim tokovima

Metode podučavanja

Nastava će biti podijeljena na predavanja i seminare. Na predavanjima će se kritičkim osvrtom na radove relevantnih teoretičara te na osnovne postavke teorija i pojmova dati uvid u mogućnosti istraživanja migracija. Osnovna teorijska saznanja bit će dodatno razrađena u reakcijskim tekstovima koji će se kritički iščitavati i analizirati kroz studentske diskusije u okviru seminara. Pojedina tematska predavanja bit će popraćena prikazima studija slučaja te prezentacijama kroz dokumentarne emisije. Studenti će imati jedno do dva izmještena predavanja na kojima će se upoznati s institucijama relevantnim za temu kolegija. U pojedine nastavne cjeline bit će uključeni gostujući predavači.

Metode ocjenjivanja

Redovito i aktivno sudjelovanje na nastavi, čitanje tekstova i priprema za nastavu, pisanje i izlaganje reakcijskih tekstova (dva). Pismeni ispit.

Obavezna literatura

  1. BRETTEL, Caroline i James Frank HOLLIFIELD. 2000. Migration Theory: Talking Across the Disciplines. London-New York: Routledge. (odabrana poglavlja)
  2. ČAPO ŽMEGAČ, Jasna. 2010. „Različiti pristupi povratnim migracijama: primjer Hrvatske“. Studia ethnologica Croatica 22:11–38.
  3. GRBIĆ, Jadranka. 2014. Multipliciranje zavičaja i domovina. Hrvatska dijaspora: kronologija, destinacije i identitet. Zagreb: FF Press (odabrana poglavlja).
  4. PENNINX, Rinus i Blanca GARCÉS-MASCAREÑAS. 2016. “The Concept of Integration as an Analytical Tool and as a Policy Concept”. U Integration Processes and Policies in Europe: Contexts, Levels and Actors, ur. Blanca Garcés-Mascareñas i Rinus Penninx. Cham: Springer, 11–30.
  5. RAJKOVIĆ IVETA, Marijeta i Tea HORVATIN. 2017. „Suvremeno iseljavanje iz Hrvatske u Irsku s posebnim osvrtom na mlade iz Slavonije“. Migracijske i etničke teme 33:247-274.
  6. RAJKOVIĆ IVETA, Marijeta. 2015. „Women and Migrations in Croatia From Marginal Subjects – „White Widows” – to Contemporary Migrants into the EU”. Ethnologia Balkanica. Journal for Southeast European Anthropology 18: 67-84.
  7. KLEMPIĆ BOGADI, Sanja Uloga migracija u oblikovanju suvremene demografske slike Hrvatske // Neminovnost ili izbor? Povijesni i suvremeni aspekti migracija u Hrvatskoj / Gregurović, Snježana; Klempić Bogadi, Sanja (ur.). Zagreb: Jesenski i Turk; Institut za migracije i narodnosti, 2023. str. 69-97
  8. Rajković Iveta, Marijeta; Magdalenić Vincek, Ana Uzroci migracija i integracijska iskustva suvremenih migranata iz Indije u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji // Migracijske i etničke teme, 40 (2024), 2; 337-366.

Dopunska literatura

  1. Neminovnost ili izbor? Povijesni i suvremeni aspekti migracija u Hrvatskoj / Gregurović, Snježana; Klempić Bogadi, Sanja (ur.). Zagreb: Jesenski i Turk; Institut za migracije i narodnosti, 2023
  2. Kuti, Simona Transnacionalna perspektiva istraživanja migracija u hrvatskom kontekstu // Neminovnost ili izbor? Povijesni i suvremeni aspekti migracija u Hrvatskoj / Gregurović, Snježana; Klempić Bogadi, Sanja (ur.). Zagreb: Jesenski i Turk; Institut za migracije i narodnosti, 2023. str. 149-170
  3. Rajković Iveta, Marijeta Nogomet, migracije, integracija. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, FF press, 2025
  4. RAJKOVIĆ IVETA, Marijeta. 2019. „Državljanstvo vs. Integracija: iskustva visokoobrazovanih Hrvata iz Venezuele i Roma nogometaša“. Studia ethnologica Croatica 31:157-184.
  5. BOŽIĆ-VRBANČIĆ, Senka. 2018. Tarara. Maori i Hrvati na Novom Zelandu. Zagreb: Jesenski i Turk.
  6. CASTLES, Stephen & Mark J. MILLER. 2003. The age of Migration. Palgrave Macmillan.
  7. COHEN, Robin i G. JÓNSSON, ur. 2011. Migration and Culture. Cheltenham: Edward Elgar.
  8. COMMES, M. Thränhardt, D. ur. 2010. National Paradigms of Migration Research. Göttingen: V&R unipress.
  9. ČAPO, Jasna. 2019. Dva doma. Hrvatska radna migracija u Njemačku kao transnacionalni fenomen. Zagreb: Durieux.
  10. ĐURIN, Sanja. 2020. Hrvati su brend u Čileu. Zagreb: IEF.
  11. RAJKOVIĆ IVETA, Marijeta i Rahela JURKOVIĆ, 2016. „'Okus doma': integracija azilanata protkana transnacionalnim procesima i promicanjem kulinarskih tradicija” / „'Taste of Home': Integration of Asylees Intertwined with Transnational Processes and the Promotion of Culinary Traditions”. Studia ethnologica Croatica 28:147-211.
  12. RAJKOVIĆ IVETA, Marijeta, Petra KELEMEN i Drago ŽUPARIĆ-ILJIĆ, ur. 2018. Contemporary Migration Trends and Flows on the Territory of Southeast Europe. Zagreb: FF Press.