Analiza ljudskih ostataka nađenih na arheološkim nalazištima

Nastavnici

• Mario Šlausprof.dr.sc.(Nositelj)

Cilj

Sadržaj

1. Uvod – što je bioarheologija? Koji su joj ciljevi? Koja je razlika između nje i forenzične antropologije? Razvoj antropologije u svijetu i kod nas.
2. Osnovi osteologije čovjeka - razlikovanje između ljudskih i životinjskih kostiju. Osteologija, zglobovi i mišićna hvatišta. Osteologija čovjeka
3. Analiza zuba - procjena dentalne dobi, spola i populacijske pripadnosti. Denticija čovjeka
4. Prikupljanje i kompjuterska obrada osteoloških podataka. Razlika između arheoloških i suvremenih ljudskih ostataka na temelju tafonomijskih karakteristika kostiju i stomatoloških intervencija na zubima. Reindividualizacija slabo uščuvanih i pomiješanih ljudskih ostataka.
5. Određivanje spola I - morfološke razlike između muškaraca i žena.
6. Određivanje spola II - multivarijatno statističke analize dugih kostiju (femura i tibije).
7. Određivanje doživljene starosti I - Osifikacijski centri. Kronologija spajanja epifiza s dijafizama. Kronologija razvoja i nicanja zubiju.
8. Određivanje doživljene starosti II – promjene na zubima: istrošenost, razina alveolarne kosti, količina cementa na površini korijena, resorpcija korijena, sekundarni dentin, translucencija periapikalnog dentina, racemizacija i sklerozacija dentinskih kanalića..
9. Određivanje doživljene starosti III – Kronološke promjene na pubičnoj simfizi, aurikularnoj ploštini iliuma i sternalnim krajevima rebara.
10. Osobna biologija I - Morfološke promjene nastale zbog habitualnih aktivnosti. Kongenitalne anomalije. Određivanje visine osobe -regresijske jednadžbe za izračunavanje visine
11. Osobna biologija II – patološke promjene na kostima i antemortalne kirurške intervencije
12. .Osobna biologija III – diferencijalne analize u paleopatologiji
13. Analiza trauma I -Izgled i morfologija postmortalnih fraktura. Izgled i morfologija antemortalnih i peri-mortalnih trauma.
14. Analiza trauma II -Izgled i morfologija peri-mortalnih trauma: određivanje redoslijeda zadobivanja i broja trauma.
15. Analiza trauma III - Prostrijelne ozljede, ubodne rane i posjekotine na kostima.

Ishodi učenja

1. steči osnovna znanja o antropologiji koja obuhvaćaju razlikovanje između loše uščuvanih i fragmentiranih ljudski i životinjski ostataka,
2. razlikovanje arheoloških od forenzičnih slučajeva i određivanje spola nepoznatih ostataka te starosti u trenutku smrti.
3. steči znanja o morfološkim varijabilnostima u ljudskom kosturu i zubima te načinu na koji se one mogu koristit za osobnu identifikaciju u slučajevima kada DNK analize nisu moguće.
4. usvojiti vještine koji će im pomoći da razlikuju postmortalne od peri- i ante- mortalnih trauma te da odrede broj i smjer trauma na osteološkom materijalu.

Metode podučavanja

Metode ocjenjivanja

Obavezna literatura

1. Šlaus, M., (2006) Bioarheologija. Demografija, zdravlje, traume i prehrana starohrvatskih populacija. Školska knjiga, Zagreb
2. Šlaus, M (2004) Sudska antropologija (u Zečević i suradnici "Sudska medicina i deontologija"), Medicinska naklada, Zagreb, 190-209.