Preskoči na glavni sadržaj

Socijalna percepcija i stavovi

ISVU: 266286•6 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za psihologiju
Satnica
  • Predavanja: 45 sati
  • Seminar: 15 sati
  • Vježbe u praktikumu: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Nakon ovog kolegija studenti će znati odrediti područje socijalne psihologije u odnosu na druge grane psihologije i ostale društvene znanosti. Uočit će važnost razumijevanja subjektivnog tumačenja socijalne okoline i njegovog djelovanja na ponašanje. Razumjet će kako ljudi stvaraju dojmove o drugim ljudima i zašto su ti dojmovi ponekad pogrešni. Studenti će ovladati temeljnim znanjem o stavovima i njihovom mijenjaju, neophodnim za razumijevanje društvenog ponašanja pojedinaca i grupa.

Sadržaj

  1. Uvod u socijalnu psihologiju.
  2. Metodologija socijalno-psiholoških istraživanja.
  3. Socijalna kognicija. Automatsko i kontrolirano mišljenje. Utjecaj shema na percepciju, zaključivanje, pamćenje i ponašanje. Heurističko zaključivanje. Kultura i socijalna kognicija.
  4. Pojam o sebi, svijest o sebi, izvori samospoznaje.
  5. Samopoštovanje. Upravljanje dojmovima i samomotrenje.
  6. Samoprezentacija. Efekt primarnosti.
  7. Stvaranje dojmova, implicitne teorije ličnosti, samoispunjavajuće proročanstvo.
  8. Osnove atribucijskog pristupa, Kelleyjev model kovarijacije.
  9. Pristranosti u atribuiranju.
  10. Stavovi. Teorije konzistencije (teorija balansa, teorija kongruentnosti, teorija kognitivne disonance). Tehnike za mjerenje stavova.
  11. Usporedba skala stavova. Konstrukcija Thurstoneove i Likertove skale.
  12. Redukcija disonance.
  13. Persuazivna komunikacija.
  14. Inokulacija stava, psihološka reaktivnost.
  15. Odnos stavova i ponašanja.

Ishodi učenja

  1. Odrediti područje socijalne psihologije u odnosu na druge grane psihologije i ostale društvene znanosti.
  2. Kritički prosuđivati znanstvena istraživanja u području socijalne psihologije.
  3. Objasniti različite vrste procesiranja socijalnih informacija, ulogu shema i heuristika u zaključivanju.
  4. Opisati teorijske i istraživačke doprinose područja socijalne kognicije razumijevanju i predviđanju čovjekovog doživljavanja i ponašanja.
  5. Objasniti i usporediti različite izvore samospoznaje, te ilustrirati različite tehnike upravljanja dojmovima.
  6. Objasniti kako ljudi stvaraju dojmove i zaključke o drugim ljudima i zašto su oni ponekad pogrešni.
  7. Razlikovati tehnike za mjerenje stavova i ustanoviti njihove prednosti i nedostatke.
  8. Samostalno konstruirati i primijeniti različite skale za mjerenje stavova.
  9. Kritički prosuđivati glavne teorije stavova, te protumačiti odnos stavova i ponašanja.
  10. Samostalno osmisliti persuazivno djelovanje.

Metode podučavanja

Ex-catedra predavanja. Grupne rasprave i interakcija sa studentima. Seminari Vježbe. Individualni i grupni domaći uratci. Individualne i grupne prezentacije. Suradničko učenje.

Metode ocjenjivanja

Ukupna ocjena iz kolegija formira se na temelju nekoliko elemenata: • ocjene iz kolokvija (ukupna ocjena dobivena na temelju bodova iz kolokvija održanih tijekom izvođenja nastave) ili završnog pisanog ispita • ocjene iz usmenog ispita • ocjene iz zadaća (ukupna ocjena za različite individualne i grupne zadatke tijekom izvođenja nastave) • ocjene iz aktivnosti tijekom nastave

Obavezna literatura

  1. Aronson, E., Wilson, T. D. i Akert, R. M. (2005). Socijalna psihologija. Mate.
  2. Hewstone, M. i Stroebe, W. (2002). Uvod u socijalnu psihologiju. Naklada Slap.
  3. Pennington, D. C.(1997). Osnove socijalne psihologije.Naklada Slap

Dopunska literatura

  1. Deaux, K., Dane, F. C. i Wrightsman, L. S. (1993). Social Psychology in the 90's. Brooks/Cole Publishing Company.
  2. Myers, D.G. (1993). Social Psychology. McGraw Hill, Inc.
  3. Radovi iz tekuće znanstvene i stručne periodike.