Preskoči na glavni sadržaj

Uvod u studij književnosti

ISVU: 265860•4 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Cilj je predmeta upoznati studente sa sastavnicama i temeljnim pojmovima znanosti o književnosti, s povijesnim mijenama tih sastavnica i pojmova te različitim načinima kojima pristupaju književnom tekstu kao svom primarnom predmetu istraživanja. Pohađajući ovaj kolegij studenti će steći osnovni teorijsko-metodološki aparat za daljnji studij književnosti te znanja i vještine potrebne za analitički pristup književnim tekstovima.

Sadržaj

  1. Što je književnost? Uvodna razmatranja.
  2. Književna teorija i književna kritika.
  3. Književna povijest i njezini modeli.
  4. Književno djelo. Književni tekst i intertekstualnost
  5. Autor
  6. Čitatelj i čitanje.
  7. Književna genologija
  8. Mimeza i dijegeza
  9. Priča i diskurs.
  10. Pripovjedne tehnike. Polifonija iskazivanja. Fokalizacija.
  11. Stih.
  12. Prepoznavanje.
  13. Začudnost.
  14. Autoreferencijalnost.
  15. Rad na književnim predlošcima.

Ishodi učenja

  1. imenovati i objasniti temeljne sastavnice znanosti o književnosti
  2. objasniti temeljne pojmove znanosti o književnosti
  3. razlikovati osnovne književne rodove, vrste i žanrove te njihova distinktivna obilježja
  4. primijeniti književnoznanstvene pojmove u analizi pripovjednog, lirskog i dramskog teksta

Metode podučavanja

predavanja, samostalan rad na tekstu, vođena rasprava, suradničko učenje

Metode ocjenjivanja

pismeni ispit

Obavezna literatura

  1. Bahtin, Mihail Mihajlovič. 2020. „Polifonijski roman Dostojevskoga i njegovo osvjetljavanje u kritičkoj literaturi“, Problemi poetike Dostojevskog, Zadar: Sveučilište u Zadru.
  2. Barthes, Roland 1986. „Teorija o tekstu“, Republika, God. XLII, Br. 9-10.
  3. Compagnon, Antoine. 2007. Demon teorije. Zagreb: AGM
  4. Culler, Jonathan. 2001. Književna teorija. Vrlo kratak uvod. Zagreb: AGM
  5. Culler, Jonathan 1984. „Priča i diskurs u analizi pripovjednog teksta“. Republika: časopis za književnost. 2-3:130-145.
  6. Genette, Gérard. 1985. Učestalost. Gordogan, 17/18: 64-82.
  7. Genette, Gêrard. 1992. „Tipovi fokalizacije i njihova postojanost“, U: Biti, Vladimir (ur.). Suvremena teorija pripovijedanja, Zagreb: Globus.
  8. Kravar, Zoran. 1993. Tema „stih“. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
  9. Rimmon-Kenan, Shlomith. 1989. „Naracija: razine i glasovi“. U: Kramarić, Zlatko (ur.). Uvod u naratologiju. Osijek: Radničko sveučilišta „Božidar Maslarić“ Osijek. 81-105.
  10. Schwanitz, Dietrich. 2000. „Autoreferencijalnost pripovijedanja“, u: Teorija sistema i književnost, Zagreb.
  11. Šklovski, Viktor. 1999. „Umjetnost kao postupak“. U Beker, Miroslav (ur.). Suvremene književne teorije. Zagreb: Matica hrvatska.
  12. Todorov, Tzvetan. 1987. „Književni žanrovi.“ U: Uvod u fantastičnu književnost. Beograd: Rad.

Dopunska literatura

  1. Bal, Mieke. 1997. Narratology. Toronto/Buffalo/London: University of Toronto Press.
  2. Biti, Vladimir. 2000. Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije. Zagreb: Matica hrvatska.
  3. Eagleton, Terry. 1987. Teorija književnosti. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber.
  4. Eco, Umberto. 2005. Šest šetnji pripovjednim šumama. Zagreb: Algoritam.
  5. Grdešić, Maša. 2015. Uvod u naratologiju. Leykam International: Zagreb.
  6. Kramarić, Zlatko (ur.). 1989. Uvod u naratologiju. Osijek: Radničko sveučilište „Božidar Maslarić“.
  7. Rimmon-Kenan, 1983. Shlomith. Narrative Fiction. Contemporary Poetics. London/New York: Routledge.
  8. Milanko, Andrea (ur.). 2022. Teorija lirike. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
  9. Užarević, Josip, 1991. Kompozicija lirske pjesme. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
  10. Wellek, René; Austin, Warren. 1985. Teorija književnosti, Beograd: Nolit.