Helena Tomas

Helena Tomas rođena je 1971. godine. Diplomu dvopredmetnoga studija arheologije i grčkoga jezika i književnosti stekla je 1997. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranivši diplomski rad iz klasične arheologije (na temu nedešifriranog pisma linear A). U ožujku 1998. godine zaposlila se kao znanstveni novak na Odsjeku za arheologiju istoga Fakulteta. U rujnu 1998. upisala je doktorski studij arheologije na Sveučilištu u Oxfordu, Velika Britanija, gdje je i doktorirala u prosincu 2003. godine disertacijom „Understanding the transition between Linear A and Linear B script“ (pod mentorstvom prof. dr. sc. Johna Benneta). Odmah po povratku iz Oxforda uključena je u nastavu na katedri Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Po nostrifikaciji diplome akademskog stupnja doktora znanosti unaprijeđena je 2005. godine u zvanje višeg asistenta, 2006. godine u zvanje docenta, a 2011. godine u zvanje izvanrednog profesora. Od 2018. godine unaprijeđena je u zvanje redovitog profesora. Od 2006. godine na Odsjeku za arheologiju drži redovitu nastavu iz idućih kolegija: Osnove egejske arheologije, Egejska arheologija, Mikenska epigrafija, Mikensko društvo kroz linear B, Grčki jezik za arheologe I, Grčki jezik za arheologe II, a uključena je i u izvođenje nastave na Doktorskom studiju arheologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od 2011-2015. g. bila je pročelnica Odsjeka za arheologiju. Od 2015. g. voditeljica je Poslijediplomskog doktorskog studija arheologije. Od stjecanja doktorata H. Tomas u više se navrata usavršavala u inozemstvu: u kolovozu 2005. na Sveučilištu Cincinnati, SAD (Margo Tytus Fellowship), u kolovozu 2006. na Američkom institutu za arheologiju u Nikosiji, Cipar (Leventis Fellowship), u veljači 2007. na Sveučilištu u Marburgu, Njemačka (DAAD stipendija), u veljači 2008. na Sveučilištu u Cambridgeu, Velika Britanija (Michael Ventris Memorial Award), od ožujka do listopada 2010. na Sveučilištu u Ateni, Grčka (Alexander F. Onassis Postdoctoral Fellowship), te u prosincu 2016. g. i siječnju 2017. g. na Sveučilištu u Heidelbergu (DAAD stipendija). Za potrebe pripreme nastavnoga gradiva i pripreme knjige o kikladskoj civilizaciji u više je navrata boravila u Grčkoj kao stipendistica Instituta za egejsku prapovijest (Institute for Aegean Prehistory, Philadelphia). 2007. godine dobila je nagradu Michael Ventris Memorial Award (Institute of Classical Studies, University of London) namijenjenu mladim istraživačima linear B pisma. H. Tomas bila je uključena u vođenje dva arheološka projekta: arheološko rekognosciranje doline Korça u Albaniji (djelomično financirano iz sredstava za međunarodnu suradnju Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske) i iskopavanje brončanodobne palače Kabri u Izraelu. Pod njenim su mentorstvom u oba projekta sudjelovali studenti Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od 2017. g. voditeljica je projekta Između istoka i zapada - dolina rijeke Cetine kao komunikacijska poveznica tijekom prapovijesti i antike (HRZZ projekt IP 2016-06-1478). U travnju 2005. g. H. Tomas u ime Odsjeka za arheologiju organizirala je međunarodni egejski kongres Between the Aegean and Baltic Seas: Prehistory across Borders. Na kongresu je sudjelovalo 60tak izlagača iz 15 različitih zemalja, a zbornik kongresa objavljen je u ediciji Aegaeum Sveučilišta u Liègeu, Belgija (www2.ulg.ac.be/archgrec/aegaeum27.html). Od studenog 2006. g. organizira i vodi Egejski seminar, ciklus predavanja na Odsjeku za arheologiju u svrhu promicanja egejske arheologije u Hrvatskoj. Seminar je dosad ugostio više od 50 prominentnih stranih egejskih arheologa. Helena Tomas je sudjelovala na stotinjak znanstvenih skupova, uglavnom u inozemstvu, te održala velik broj pozvanih predavanja diljem Europe i SAD-a.

Helena Tomas bavi se Egejskom arheologijom, tj. granom arheologije koja proučava civilizacije brončanodobne Grčke (kikladska, minojska i mikenska civilizacija). Njeno uže područje interesa pisma su i administracija u brončanodobnoj Egeidi, što je ujedno bila i tema njenoga diplomskog rada (linear A pismo) i doktorske disertacije (prijelaz s lineara A na linear B pismo). Egejska brončanodobna arheologija i pisma uglavnom su tema i njenih dosad objavljenih znanstvenih radova. H. Tomas intenzivno se bavi i proučavanjem odnosa između Grčke i istočne jadranske obale tijekom brončanoga doba. Jedan dio radova i izlaganja, dakle, posvećen je i toj temi.