Preskoči na glavni sadržaj

Uvod u ikonologiju

ISVU: 265786•5 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
Satnica
  • Predavanja: 45 sati
  • Seminar: 15 sati
  • Terenske vježbe: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Kolegij ima za cilj pripremiti studenta za razumijevanje likovnog djela (»slike«) kao semiotičkog sustava znakova i značenja. Student kroz teorijski i praktični rad stječe saznanja o višeslojnosti likovnog djela i simboličkim značenjima koja izražavaju prevladavajuće sadržaje i ideje određenog razdoblja. Student stječe spoznaju o odnosu likovnog govora i tekstualnog predloška te zakonitostima formiranja likovnog govora od antike do renesanse.

Sadržaj

  1. Teorijski uvod: povijest umjetnosti kao humanistička disciplina ili zašto je poznavanje teme neophodno za potpuno shvaćanje likovnog djela. Formalna i kontekstualna povijest umjetnosti.
  2. Pojam stila i stilskog razdoblja. Kriteriji interpretacije. "Kulturno-teološko" i "estetski humanizam". Ikonografske metode.
  3. "Slika" kao komunikacija: optički znak i semiotičko tumačenje. Moć "slike": ikona, idolatrija i ikonoklazam. Didaktička uloga slike.
  4. Slojevitost umjetničkog djela: a) predikonografski opis, b) ikonografska analiza, c) ikonografska interpretacija ili ikonološka analiza.
  5. Ikonografska analiza: činjenični i izražajni sadržaj u slici.
  6. Ikonografska analiza: jezik geste i značenje geste u likovnim umjetnostima.
  7. Ikonografska analiza: tekstualni izvori / likovni uzori. Analizira se odnos tekstualnog predloška i likovnih predložaka u formiranju ikonografskog tipa, odnosno teme.
  8. Odnos teksta i slike: mnogoznačnost riječi, jednoznačnost slike, kao jedan od osnovnih problema u umjetnosti u razdoblju od antike do modernog doba (XVIII. st.).
  9. Odnos teksta i slike: mnogoznačnost riječi, jednoznačnost slike (nastavak).
  10. Narativni prikazi i narativni ciklusi: tekstualni izvori. Analiziraju se glavni tekstualni izvori za likovne teme u razdoblju od antike do renesanse.
  11. Ikonički prikazi: kultna figura u antici i kršćanstvu.
  12. Alegorijski prikazi, personifikacije i simboli: doslovno, alegorijsko, preneseno (moralno i anagogijsko) značenje.
  13. Alegorijski prikazi, personifikacije i simboli (nastavak).
  14. Likovno djelo u kontekstu: ikonografska topografija.
  15. Likovno djelo u kontekstu: ikonografska topografija (nastavak).

Ishodi učenja

  1. Demonstrirati sposobnost interpretacije slike.
  2. Opisati razvoj pojedinog motiva u umjetnosti od antike do renesanse.
  3. Navesti i objasniti slijed ideja u prikazu pojedinih tema u likovnim umjetnostima od antike do renesanse.
  4. Objasniti način na koji su pojedine teme i tipovi prikazivani u likovnim umjetnostima od antike do renesanse.
  5. Opisati kulturne uvjetovanosti likovnog djela.
  6. Navesti i objasniti glavne ideje u pojedinom razdoblju, odnosno demonstrirati uvid u kulturnu povijest razdoblja od antike do renesanse.

Metode podučavanja

Predavanja, seminari i radionice, samostalni zadaci, mentorski rad.

Metode ocjenjivanja

Pisani ispit, esej, seminarski rad, pohađanje nastave. Svaki od elemenata ima udio od 25% u ukupnoj ocjeni.

Obavezna literatura

  1. Erwin PANOFSKY, Povijest umjetnosti kao humanistička disciplina, u: Život umjetnosti, br. 13, Zagreb, 1971.
  2. Erwin PANOFSKY, Ikonološke studije, Beograd, 1975.
  3. Roelof van STRATEN, Uvod u ikonografiju, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2003.
  4. Mieke BAL, Norman BRYSON, Semiotika i povijest umjetnosti, u: Lj. Kolešnik (ur.), Umjetničko djelo kao društvena činjenica, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2005.

Dopunska literatura

  1. Radovan IVANČEVIĆ, Uvod u ikonologiju, u: Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Zagreb, 2000. (4. izdanje)
  2. Erwin PANOFSKY, Fritz SAXL, Classical Mythology in Mediaeval Art, New York, 1933.
  3. Aby WARBURG, Talijanska umjetnost i internacionalna astrologija u palači Schifanoja u Ferrari, u: M. Pelc (ur.): Ideal, Forma, Simbol, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1995.
  4. H. E. ROBERTS (ur.), Encyclopedia of Comparative Iconography (Themes depicted in works of art), Chicago / London, 1998.
  5. David FREEDBERG, The Power of Images, Univ. of Chicago Press, 1989.
  6. Rudolf WITTKOWER, Tumačenje optičkih znakova, u: Život umjetnosti, br. 48.-49., Zagreb, 1991.
  7. Oskar BATSCHMANN, Slika – tekst: problemski odnosi, u: S. Briski-Uzelac, M. Pelc (ur.), Slika i riječ. Uvod u povijesnoumjetničku hermeneutiku, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1997.
  8. Johann Konrad EBERLEIN, Sadržaj i smisao: ikonografsko-ikonološka metoda, u: H. Belting et al. (ur.), Uvod u povijest umjetnosti, Zagreb, 2007.
  9. Hans BELTING, Likeness and Presence, Univ. of Chicago, 1994. (odabrana poglavlja)