Preskoči na glavni sadržaj

Uvod u arhivistiku i digitalnu historiju

ISVU: 266143•4 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti
Satnica
  • Predavanja: 15 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Cilj kolegija je pružiti studentima osnovni uvid u proces formiranja i razvoja arhivistike od pomoćne povijesne znanosti do samostalne znanstvene discipline. Studente će se upoznati s najvažnijom literaturom i metodologijom znanstveno-stručne analize koja proizlazi iz integralnog i interdisciplinarnog pristupa arhivskom gradivu. Uz osnovna načela i koncepte studenti upoznaju i terminologiju arhivistike i digitalne historije. Studenti upoznaju osnovna obilježja i strukturu arhivskoga gradiva. Studenti upoznaju metode i instrumente digitalne historije. Unutar nastave predviđen je posjet baštinskim ustanovama koje čuvaju vrijedno arhivsko gradivo (Hrvatski državni arhiv, Zagreb; Arhiv HAZU, Zagreb; privatni imatelji arhivskog gradiva; Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu - Zbirka rukopisa i starih knjiga).

Sadržaj

  1. Uvod u kolegij.
  2. Osnovni pojmovi arhivske teorije i prakse te digitalne historije.
  3. Opća povijest arhiva kao ustanova i prakse.
  4. Povijest arhiva u Hrvatskoj.
  5. Arhivistika i pomoćne povijesne znanosti
  6. Institucionalizacija arhivske službe u Hrvatskoj, arhivska mreža u Hrvatskoj
  7. Istaknuti hrvatski arhivisti
  8. Arhivistička etika, Etički kodeks arhivista
  9. Uvod u arhivsku teoriju
  10. Arhivi i povezni podaci
  11. Arhivistika i velike količine podataka
  12. Ulančani blokovi i autentičnost digitalnih arhivskih zapisa
  13. Umjetna inteligencija u arhivima
  14. Historijska analiza mreža
  15. Odnos arhivistike, digitalne historije i digitalne humanistike

Ishodi učenja

  1. Prepoznati i razumjeti osnovne koncepte arhivistike.
  2. Objasniti osnovne termine arhivistike.
  3. Opisati pojam, cilj i glavne metode u povijesnoj arhivistici
  4. Valorizirati autentičnost arhivskih izvora
  5. Analizirati i interpretirati arhivističku literaturu
  6. Objasniti ulogu suvremene informacijske tehnologije u arhivima i njezin utjecaj na arhivsku praksu
  7. Procijeniti autentičnost digitalnih arhivskih zapisa

Metode podučavanja

predavanja, seminarski radovi

Metode ocjenjivanja

pismeni ispit

Obavezna literatura

  1. Stulli, B. (1997). Arhivistika i arhivska služba. Studije i prilozi . Zagreb, Hrvatski državni arhiv.
  2. Ridener, John. (2009). From Polders to Postmodernism: A Concise History of Archival Theory, Litwin Books.
  3. Duranti, L.; Franks, P. (2015). Encyclopedia of Archival Science. Lanham, Boulder, New York, London: Rowman&Littlefield. (Odabrani enc. članci.)
  4. Ivanović, J. (2010) Priručnik iz arhivistike. I dio. Zagreb, Hrvatski državni arhiv, 2010.
  5. Kapitanović, Vicko, Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Split: Sveučilište u Splitu, Filozofski fakultet – Odsjek za povijest (Udžbenici Sveučilišta u Splitu – Manualia Universitatis studiorum Spalatensis / Izdanja Filozofskog fakulteta Sveučilište u Splitu – Editiones Facultatis Philosophicae Universitatis Spalatensis. 1. Manualia Facultatis Philosophicae Spalatensis), 2012.
  6. Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske, sv. I., ur. Josip Kolanović, Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2006.
  7. Hawkins, A. Archives, linked data and the digital humanities: increasing access to digitised and born-digital archives via the semantic web. Arch Sci 22, 319–344 (2022). https://doi.org/10.1007/s10502-021-09381-0
  8. Stančić, Hrvoje Uloga umjetne inteligencije u arhivskim procesima // Digitalizacija / Zaradić, Radoslav (ur.). Zagreb: Hrvatsko arhivističko društvo, 2022. str. 81-94
  9. Stančić, Hrvoje. Blockchain in digital preservation // Trust and records in an open digital environment / Stančić, Hrvoje (ur.). Abingdon ; New York: Routledge, 2021. str. 213-226
  10. Stančić, Hrvoje. Disruptivne tehnologije u arhivima // Upravljanje elektroničkim gradivom i suvremena arhivska praksa / Zaradić, Radoslav (ur.). Slavonski Brod: Hrvatsko arhivističko društvo, 2019. str. 171-188

Dopunska literatura

  1. Nesmith , T.; Bak, G.; Schwartz, J. M. (2020). All shook up : the archival legacy of Terry Cook. SAA i ACA.
  2. Punzalan, R. L. (2017). Dear students: becoming an archivist in a time of uncertainty and unrest. The Library Quarterly 87:4.
  3. Rajh, A. (2016), Različite okoline, ista struka: mogućnosti primjene informatičke tehnologije u arhivima za izradu računalno generiranih opisa gradiva. Arhivski vjesnik, 59.
  4. Stulli, B. (1977). Priručnik iz arhivistike. Zagreb: Hrvatski državni arhiv.
  5. Thomassen, T. H.P.M. (2000). Arhivisti i record manageri: ista struka, različite odgovornosti, Arhivski vjesnik, 43.
  6. Rumschöttel, H. The development of archival science as a scholarly discipline. Archival Science volume 1, 2001: 143–155
  7. Postgate, J. N. Bronze age bureaucracy: Writing and the practice of government in Assyria, Cambridge University Press, 2014.​
  8. Brosius, M. Ancient archives and archival traditions: concepts of record-keeping in the ancient world. New York: Oxford University Press, 2003.
  9. Bućin, Rajka; Mikšić, Diana, Arhivski vjesnik od 1899. do 2019. Povijest, razvoj i bibliografija, Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2023.
  10. Karaman, Igor, Studije i prilozi iz arhivistike, Zagreb: Arhiv Hrvatske (Posebna izdanja Arhivskog vjesnika, sv. 8), 1993.
  11. Kolanović, Josip, Institucionalizacija arhivske službe u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća, u: Zbornik Stjepanu Antoljaku u čast, ur. Josip Kolanović, Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2003., 95-113.
  12. Pajnić, Maja, Škrinja povlastica, Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2023.
  13. Radonić, Paulina, Uporaba arhivskoga gradiva u statutima dalmatinskih gradova (Split, Zadar, Trogir, Šibenik, Skradin, Brač, Hvar, Korčula, Lastovo), Arhivski vjesnik 48 (2005): 115-130.
  14. Stipišić, Jakov, Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi: latinska paleografija, opća diplomatika, kronologija, rječnik kratica, III. izdanje, Zagreb: Školska knjiga, 1991.
  15. Fleckner, J. A. (1991). Dear Mary Jane: Some Reflections on Being an Archivist. American Archivist 54:1.
  16. Hensen, S. L. (2002). Revisiting Mary Jane, or, Dear Cat: being archival in the 21st century. AmericanArchivist 65:2.
  17. Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. Kazala i bibliografija, sv. II., ur. Josip Kolanović, Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2007.
  18. Rajh, Arian; Stančić, Hrvoje; Trbušić, Željko. Odnos arhivističke teorije i arhivske prakse u kontekstu razvoja suvremenih tehnologija u arhivima i edukacije arhivista // 6. kongres hrvatskih arhivista: Na pragu 3. desetljeća 21. stoljeća - inkluzivnost kao uvjet. 26.-29. listopada 2021. Radovi. / Zaradić, Radoslav. (ur.). Split: Hrvatsko arhivističko društvo, 2021. str. 63-81
  19. Rajh, Arian. Prilog arhivističkoj etici: osobine arhivista, perspektiva pravednosti i vrednovanje. Arhivski vjesnik 67(1)(2024):11-47, https://doi.org/10.36506/av.67.1
  20. Lässig, Simone. (2021). Digital history: Challenges and opportunities for the profession //: Geschichte und Gesellschaft 47, 1: 5-34 (https://www.jstor.org/stable/27032372)