Preskoči na glavni sadržaj

Umjetnost gotike

ISVU: 265790•6 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
Satnica
  • Predavanja: 45 sati
  • Seminar: 15 sati
  • Terenske vježbe: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Pregledni kolegij u kojem se student upoznaje s najznačajnijim obilježjima, spomenicima i umjetnicima gotičkog razdoblja u Europi: 1. Arhitektura: Francuska, Engleska, Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti, Italija, Iberski poluotok; 2. Skulptura: Francuska, Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti, Italija; 3. Slikarstvo: Italija od Cimabuea do Pisanella; 4. Internacionalna gotika; 5. Umjetnost gotike na prostoru Hrvatske.

Sadržaj

  1. Uvodno predavanje - upoznavanje s građom, ciljevima kolegija i literaturom.
  2. Arhitektura: Francuska, rana gotika.
  3. Arhitektura: Francuska, klasična gotika.
  4. Arhitektura: Francuska, Rayonnant i Flamboyant gotika.
  5. Arhitektura: Engleska i Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti.
  6. Arhitektura: Italija i Iberski poluotok.
  7. Kiparstvo: Francuska (1140.-1300.).
  8. Kiparstvo: Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (1160.-1300.).
  9. Kiparstvo: Italija (1250.-1350.).
  10. Slikarstvo: Italija (1250.-1300.).
  11. Slikarstvo: Italija (1300.-1350.).
  12. Internacionalna gotika.
  13. Umjetnost gotike u kontinentalnoj Hrvatskoj.
  14. Umjetnost gotike na istočnoj obali Jadrana.
  15. Umjetnost gotike na istočnoj obali Jadrana.

Ishodi učenja

  1. Prepoznati osnovne razvojne etape gotičkog stila u arhitekturi, kiparstvu i slikarstvu Europe.
  2. Imenovati najznačajnije spomenike i umjetnike gotičkoga doba.
  3. Razlikovati stilska obilježja pojedinih europskih regija/država, uključujući i spomeničku baštinu nastalu na prostoru Hrvatske.
  4. Prepoznati i objasniti najznačajnije umjetničke pojave u arhitekturi i figuralnim umjetnostima gotičkoga doba (osnovna atribucija i datacija djela), uz korištenje temeljne metodologije i terminologije povijesnoumjetničke struke.
  5. Interpretirati kasnosrednjovjekovnu spomeničku baštinu.
  6. Kritički promišljati literaturu.

Metode podučavanja

Predavanja, seminari i vježbe.

Metode ocjenjivanja

Kolokvij, seminarski rad, pismeni i usmeni ispit.

Obavezna literatura

  1. H. W. Janson - Anthony F. Janson, Gotička umjetnost, u: Povijest umjetnosti, Varaždin: Stanek, 2003., str. 320-395
  2. Robert Branner, Gothic Architecture, New York: George Braziller, 1992.
  3. The Art of Gothic, Köln: Könemann, 2004. (odabrana poglavlja o slikarstvu i skulpturi – str. 300-371; 386-343, 440-467)
  4. Andre Chastel, Italian Art, London: Faber and Faber, 1972., str. 93-140 (Gothic Art: Fourteenth and Fifteenth Century).
  5. Milan Pelc, Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Zagreb: Ljevak, 2012., str. 141-187 (Gotika).
  6. Diana Vukičević Samaržija, Gotika, u: Hrvatska umjetnost. Povijest i spomenici, Zagreb: Školska knjiga, 2010., str. 119-160.
  7. Radovan Ivančević, Emilijan Cevc, Anđela Horvat, Gotika u Sloveniji i Hrvatskoj, Motovun-Beograd, 1984.

Dopunska literatura

  1. AA.VV., Srednji vijek, u: Povijest umjetnosti (ur. C. Frontisi), Larousse – Veble Commerce, Zagreb, 2003., str. 102-159.
  2. AA.VV., Razvijeni i kasni srednji vijek, u: Kronika kršćanstva, Mozaik knjiga, Zagreb, 1998., str. 128-214.
  3. Lionello Venturi, Od Giottta do Chagalla, [orig. nasl. Come si guarda un quadro], Zagreb, 1957. (Uvod i prvo poglavlje – Bog i čovjek, str. 20-40)
  4. Andrew Martindale, Gothic Art, London: Thames and Hudson, 1988.
  5. Nikolaus Pevsner, An Outline of European Architecture, Hardmonsworth: Penguin Books, 1963., 6th ed., pogl. The Early and Classic Gothic Style (c.1150-c.1250), str. 89-129; The Late Gothic Style (c.1250 -c.1500), str. 130-173.
  6. Alain Erlande-Brandenburg, Gothic Art, New York: Harry N. Abrams, 1989.
  7. Storia dell’arte italiana 2, Milano: Electa/Bruno Mondadori, 1990. (str. 10-116; pogl. 9 – Il Trecento. L’arte e la realtà visibile; pogl. 10 – Il gotico internazionale).
  8. Otto von Simson, Porijeklo gotičke arhitekture i srednjovjekovna koncepcija reda, u: Katedrala: mjera i svjetlost (ur. Milan Pelc), Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2003. str. 173-243.
  9. Veronica Sekules, Medieval Art, Oxford-London: Oxford University Press, 2001.
  10. Jacques le Goff, Srednjovjekovna civilizacija zapadne Europe, Zagreb: Golden marketing, 1998.