Preskoči na glavni sadržaj

Učenje i mišljenje

ISVU: 266423•5 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za psihologiju
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Cilj kolegija je upoznavanje studenata s vrstama i teorijama učenja te sa složenijim kognitivnim procesima. Studenti će nakon apsolviranja kolegija biti upoznati s različitim oblicima učenja i moći će prepoznati njihovu primjenu u svakodnevnim situacijama te će moći integrirati nalaze primijenjenih istraživanja o učenju u kontekst jednog od četiri glavna pristupa izučavanju učenja: biheviorizam, kognitivizam, socijalno učenje i konstruktivizam. Također, moći će objasniti važnije modele mišljenja i razumjeti procese koji se nalaze u podlozi različitih načina rezoniranja i donošenja odluka, kreativnosti i rješavanja problema. Naposljetku, razumijeti će tijek razvoja kognitivnih sposobnosti te mogućnosti njihova osnaživanja.

Sadržaj

  1. Modeli uma
  2. Biheviorizam. Učenje uvjetovanjem: klasično i instrumentalno uvjetovanje
  3. Kognitivizam. Kognitivne teorije učenja (Kognitivno bihevioralna i socijalno kognitivna teorija)
  4. Konstruktivizam. Konekcionizam.
  5. Pažnja. Mentalne reprezentacije i predodžbe.
  6. Izvršne funkcije
  7. Metakognicija
  8. Kognitivna plastičnost i kognitivni trening
  9. Mišljenje i rješavanje problema
  10. Prosuđivanje i donošenje odluka
  11. Kognitivni stilovi
  12. Kreativnost – pristupi istraživanju i mjerenju. Kroskulturalna istraživanja kreativnosti.
  13. Jezik
  14. Mišljenje i rezoniranje
  15. Razvoj i trening kognitivnih sposobnosti

Ishodi učenja

  1. Protumačiti temeljne psihičke procese i osobine (percepcija, pamćenje, učenje, motivacija, emocije, ličnost, socijalno ponašanje), te njihove neurobiološke osnove i mehanizme razvoja.
  2. Koristiti metodologiju znanstvenih istraživanja primjerenu rješavanju problema iz područja društvenih djelatnosti.
  3. interpretirati temeljne psihičke procese i karakteristike (percepcija, pamćenje, učenje, motivacija, emocije, ličnost, socijalno ponašanje)
  4. Kritički prosuđivati znanstvene spoznaje iz psihologije te srodnih i komplementarnih znanstvenih disciplina.
  5. Samostalno oblikovati te usmeno i pismeno prezentirati rezultate različitih oblika rada stručnjacima i laicima.
  6. Odgovorno i konstruktivno surađivati u timskom odlučivanju i djelovanju.

Metode podučavanja

Predavanja i seminari (prijedlog istraživačkog nacrta iz područja učenja, laboratorijske vježbe iz područja uvjetovanja, analiza filma, procjena kreativnosti različitih produkata).

Metode ocjenjivanja

Seminarski radovi i izlaganja (30%) te pisani i usmeni ispit (70%).

Obavezna literatura

  1. Sternberg, R. (2005). Kognitivna psihologija. (poglavlje 11: Rješavanje problema i kreativnost; poglavlje 12: Donošenje odluka i rezoniranje). Jastrebarsko: Naklada Slap.
  2. Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja (poglavlje 3: Teorijski pristupi učenju i njihova primjena, str. 141-201): Zagreb: IEP-VERN.
  3. Hothersall, D. (2002). Povijest psihologije (poglavlje 13: Četiri neobihevioristička psihologa). Jastrebarsko: Naklada Slap.

Dopunska literatura

  1. Gardner, H., Kornhaber, M.L., Wake, W.K. (1999). Inteligencija ? različita gledišta. Jastrebarsko: Naklada Slap.