Preskoči na glavni sadržaj

Teorija književnosti: Grad u književnosti: New York

ISVU: 295600•6 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za komparativnu književnost
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Upoznavanje s različitim teorijama urbaniteta i proučavanje interakcije između takvih vidova znanja s jedne strane, te onih književnoteorijskih o literarnim načinima konstrukcije gradova s druge. Razumijevanje konkretnog slučaja New Yorka kao paradigmatskog primjera dvadesetostoljetne svjetske metropole, povijesno prateći različite transformacije tog velegrada i načina na koje su se te mijene odrazile u književnosti. Čitanje i analiza odabranih književnih djela s posebnim naglaskom na to kako artikuliraju specifično gradske probleme i vežu ih uz šire socioekonomske.

Sadržaj

  1. Konstituiranje kolegija
  2. Teorije urbaniteta I (G. Simmel, W. Benjamin, H. Lefebvre)
  3. Teorije urbaniteta II (M. Berman, M. Davis, D.Harvey)
  4. Pozlaćeno doba (The Gilded Age): Edith Wharton, Doba nevinosti
  5. Harlemska renesansa: Toni Morrison, Jazz
  6. Modernistička panorama: John Dos Passos, Manhattan Transfer
  7. Feminističke i socijalističke politike 30-ih: Mary McCarthy, Grupa  
  8. Njujorška škola poezije: Frank O'Hara, John Ashbery i drugi
  9. Rasna i queer diskriminacija 50-ih: James Baldwin, Druga zemlja
  10. Imigrantski intelektualci i New York 60-ih: Saul Bellow, Planet gospodina Sammlera
  11. Wall Street 2000-ih: Don DeLillo, Cosmopolis
  12. Umjetnici u gradu danas I: Brandon Taylor, Minor Black Figures 
  13. Umjetnici u gradu danas II: Ben Lerner, 10:04  
  14. Gentrifikacija – slučaj Times Squarea od 90-ih naovamo: Samuel R. Delany, Times Square Red, Times Square Blue
  15. Završna rasprava i evaluacija

Ishodi učenja

  1. primijeniti književnoteorijske pojmove i metode u analizi književnih tekstova i drugih kulturnih fenomena
  2. klasificirati i objasniti oblike i uvjete proizvodnje i recepcije književnih tekstova i drugih kulturnih fenomena u različitim sredinama i kontekstima
  3. analizirati književne tekstove s obzirom na njihovu pripadnost određenom književnopovijesnom razdoblju, te rodu i vrsti
  4. sažeti, objasniti i komentirati ključne književnoteorijske i književnopovijesne tekstove
  5. kritički interpretirati i argumentirano raspravljati o suvremenoj znanstvenoj i stručnoj literaturi iz područja vlastite struke i ostalih društveno-humanističkih znanost

Metode podučavanja

Predavanja i seminari.

Metode ocjenjivanja

Pohađanje nastave, aktivnost na nastavi, izlaganje, usmeni ispit.