Teorija i povijest povijesti umjetnosti

Cilj

Sadržaj

1. Teorija umjetnosti kao jezik/diskurs Definicija, osnovni pojmovi, filozofske i povijesne osnove, odnos teorije, kritike i povijesti likovnih umjetnosti; razvoj teorije likovnih umjetnosti kao autonomne znanstvene discipline.
2. Povijest povijesti umjetnosti, umjetnička historiografija; institucije i počeci umjetničke kritike.
3. Znanstvena povijest umjetnosti i temelji moderne estetike, pozitivizam 19. stoljeća.
4. Metode povijesti umjetnosti: atribucija i oblikovna analiza.
5. Teorija i kritika moderne umjetnosti i modernizma. Utjecaj ruskog formalizma, američke semiotike, strukturalističke semiotike i semiologije do analitičke estetike. Teorija i kritika avangarde od teorije umjetnika do američke avangarde. Programi i manifesti kao osnovni tekstualni oblici. Teorije statusa umjetničkog djela i umjetnika kao subjekta (autentičnost, intencionalnost).
6. Teorija postmodernizma kao kritika modernizma. Težište je na kritici autonomije umjetnosti s obzirom na politiku, povijesni slijed stilova, ideju napretka. odbacivanje projekta modernosti, povratak izvornim tradicionalnim, humanističkim osnovama umjetnosti. Neokonzervativizam, teorije biokulture, biopolitike, tehnoteorije, teatralizacija teorije.
7. Strukturalizam i semiotika. Teorija vizualne percepcije, Gombrichov doprinos radikaliziranju statusa teorije umjetnosti. Formalno-strukturalna tumačenja kulture. Utjecaj lingvističkih metoda. Retorika slike. Osnovni pojmovi strukturalističke teorije umjetnosti: model, struktura, Gestalt. Teorija informacija.
8. Teorija medijske kulture i filozofija medija.. Povijesni pregled teorije medija, medijske kulture i filozofije medija (Marshall McLuhan, Regis Debray, Jonathan Beller, Lev Manovich).. Osnovni pojmovi mediologije (medij, komunikacija, transmisija). Političke, kulturalne, ekonomske i tehnološke posljedice transmisije. Primjena mediologije na suvremene medije i vizualnu kulturu.
9. Poststrukturalizam. Tradicija strukturalističke teorije u nastajanju francuskog poststrukturalizma (Roland Barthes, Jacques Lacan, Michel Foucault, Jacques Derrida, Julia Kristeva). Kritika strukturalizma na primjeru časopisa Tel Quel. Poststrukturalizam kao kritička teorija umjetnosti i kulture 1970-ih, časopis October. Teorija semio umjetnosti kao kritička teorija poststrukturalizma.
10. Kulturalni studiji. Razvoj kulturalnih studija od 1950-ih do danas, s obzirom na makropolitičke projekte i kulturalne prakse; kulturalni studiji kao teorijski okvir umjetnosti u doba kulture. Definicija vizualne kulture. Preobražaj teorije umjetnosti od razmatranja pitanja umjetničke prakse u teoretiziranje problema kulture u umjetničkoj praksi. Queer teorija kulture i umjetnosti.
11. Multikulturalizam i postmoderna. Istovremeno postojanje međusobno različitih, autonomnih kultura, njihovi međusobni odnosi i utjecaji. Odnos postmoderne kao pluralne megakulture i multikulturalizma kao razlika i višeznačnosti kao društvenih paradigmi; na primjer istovremenost demokratskog i totalitarnog, tradicionalnog, modernog i postmodernog. Kritika multikulturalizma s pozicija neomarksizma i postmarksizma. Transkulturalnost.
12. Feminizam i postfeminizam. Psihoanalitičke i postpsihoanalitičke teorije umjetnosti. Vizualna naratologija. Teorija subjekta. Teorija rizoma J. Deleuzea i F. Guattarija. Postkritika i kritika kritike. Teorija teksta kao oblika proizvodnje značenja i njezina primjena na teorije filma, glazbe, fotografije, televizije. Teorija simulacionizma J. Baudrillarda kao postkritička teorija tehnoloških i medijskih društava.
13. Biopolitika. Biopolitika kao tehnika izvođenja moći i društvene institucije njezinog realiziranja. Suvremene biopolitičke teorije Michaela Hardta, Tonija Negrija, Giorgia Agambena. Kritika arbitrarnosti postmodernih teorija, postblokovskog globalizma. Primjena biopolitičke teorije na raspravu o/u suvremenoj umjetnosti.
14. Rodne teorije/studiji. Rodne teorije/studiji kao izvođenje rodnih mikro i makrosocijalnih identiteta u umjetnosti s obzirom na seksualnost, prikazivanje izražavanje i konstruiranje rodnog identiteta u umjetničkom djelu, uloga rodnog identiteta u recepciji likovnih djela. Posebne teorije izvedene iz rodne teorije. teorije pogleda, teorije tijela, semiologija figure.
15. Hibridna teorija i politička analiza umjetnosti. Hinbridnost u vizualnim medijima: intertekstualnost i intermedijalnost. Oblici manifestiranja u suvremenoj umjetničkoj i kulturalnoj produkciji.

Ishodi učenja

1. Prepoznati temeljne teorijske modele u suvremenoj umjetnosti, vizualnoj kulturi i kulturalnim studijima.
2. Analizirati i interpretirati temeljne teorijske modele u suvremenoj umjetnosti, vizualnoj kulturi i kulturalnim studijima.
3. Primjeniti teorijske modele na suvremenu umjetničku produkciju.
4. Primijeniti tehniku pisanja kritičkog teksta.

Metode podučavanja

Metode ocjenjivanja

Obavezna literatura

1. Brian Wallis, Art after Modernism - Rethinking Representation. New York: The New Museum of Contemporary Art, 1986.
2. Mark B. N. Hansen, New Philosophy for New Media. Cambridge, Mass.: MIT Press, 2004.
3. Anne D’Alleva, Methods and Theories of Art History, London: Laurence King Publishers, 2009.
4. Charles Harrison, Paul Wood (ur.), Art in Theory 1900-2000. Blackwell Publishing, 2003.
5. Miško Šuvaković, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Zagreb: Horetzky, 2005.

Dopunska literatura

1. Mieke Bal, Norman Bryson, "Semiotics and Art History", The Art Bulletin, Vol. 73, br. 2 (1991.): 174.-208.
2. Snješka Knežević (priredila), Zbornik Bečka škola povijesti umjetnosti, Zagreb: Barbat, 1999.
3. Jonathan Harris, Art History: The Key Concepts, Routledge, 2006.