Preskoči na glavni sadržaj

Sociologija poslovnog odlučivanja

ISVU: 125559•6 ECTS•Zimski i ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Kolegij Sociologija poslovnog odlučivanja ima za cilj osposobiti studente za analizu ukupne društvene važnosti procesa donošenja poslovnih odluka temeljem poslovnih informacija pretvorenih u znanje. Poslovne informacije i društvo su međusobno uvjetovani pri čemu poslovne odluke temeljene na poslovnim informacijama pretvorenim u znanje utječu na društvene promjene i društveni razvoj (social intelligence). U središtu promatranja jest socioekonomski i sociokulturni karakter poslovnog okruženja i njegov utjecaj na poslovanje i poslovno odlučivanje na makro i mikro razini, ali i utjecaj poslovnih odluka na poslovno okruženje. Posebno mjesto u analizi zauzimaju poslovne informacije neekonomskog karaktera (sociokulturne, sociodemografske, političke, sigurnosne itd.) i međusobno uvjetovane relacije prema poslovnom odlučivanju. Dodatno, kolegij ima za cilj osposobiti studente i za ovladavanje samim procesom donošenja poslovnih odluka temeljem poslovnih informacija. Njegov je, dakle, cilj poučiti studente da spoznaju društvenu uvjetovanost i situiranost poslovnih informacija, kao i važnost poslovnih informacija u poslovnom procesu te ih nauče prikupljati, interpretirati, koristiti i čuvati u interesu ostvarenja konkurentnosti nacionalnog gospodarstva, razvoja društva i nacionalnog gospodarstva, poslovnog uspjeha pojedinačnog poslovnog subjekta (tvrtke) kao i, posebno u uvjetima „društva rizika/rizičnog društva“, ostvarenja poslovne sigurnosti nacionalnog gospodarstva i poslovnog subjekta. Cilj je razumijevanje procesa upravljanja poslovnim informacijama (engl. business intelligence/business counterintelligece), uporabe njegovih krajnjih proizvoda (poslovne analize) te njegove uloge u upravljanju nacionalnim gospodarstvima i poslovnim sustavima. Kolegij Sociologija poslovnog odlučivanja ima, dakle, koncepcijski, analitički i aplikacijski cilj. Nakon odslušanih predavanja i izvršenih seminarskih obaveza studenti će steći kompetencije potrebne za analizu i upravljanje procesom poslovnih informacija odnosno definiranje potreba makro i mikro managementa za poslovnim informacijama, prikupljanje potrebnih informacija, obradu i interpretaciju prikupljenih informacija, temeljem tih informacija izradu poslovnih analiza koje managementu služe kao potpora u procesu donošenja i realizacije poslovnih odluka. Studenti će steći i znanja potrebna za kompetentnu analizu društvenog značenja i socijetalnih dimenzija poslovnog odlučivanja te se osposobiti za samostalno istraživanje institucija i fenomena na tom području. Također, cilj je kolegija ekonomskoj literaturi, na kojoj je bitno baziran, dati stanovitu sociološku interpretaciju.

Sadržaj

  1. uvod u kolegij, opis sadržaja i ciljeva kolegija, struktura kolegija, uvod u seminar i prikaz tema, pregled literature
  2. kontekstualni okvir: ekonomija i društvo; društvo i ekonomija znanja; ekonomija i nacionalni interesi; suvremene paradigme nacionalne sigurnosti: ekonomija kao dimenzija nacionalne sigurnosti; društvena uvjetovanost i situiranost poslovnog odlučivanja i poslovnih informacija;
  3. informacijsko društvo/društvo informacija; društvo rizika; nova ekonomija; aspekti socioloških teorija moći i poslovno odlučivanje; poslovno odlučivanje i društveni razvoj; poslovno odlučivanje i ekonomski razvoj; analiza okoline: analiza socijalne okoline, analiza poslovne okoline, analiza interne okoline;
  4. suvremeni međunarodni ekonomski odnosi; globalizacija, društvo i poslovno odlučivanje; usporedni ekonomski sustavi; transnacionalne korporacije; aspekti neoliberalnog modela poslovnog odlučivanja; usporedba s izvrsnošću (benchmarking)
  5. poslovno-obavještajna disciplina OSINT; prikaz mogućnosti prikupljanja podataka putem otvorenih izvora
  6. proces poslovnog odlučivanja: identifikacija problema, definiranje zadatka, analiza stanja, postavljanje i evaluacija inačica rješenja problema, donošenje odluke, provedba odluke, kontrola provođenja odluke;
  7. pojmovno-kategorijalna analiza; uloga i značaj informacija u suvremenim uvjetima (poslovanja); vrste poslovnih informacija (sociokulturne, sociodemografske, ekonomske, političke, sigurnosne); obilježja i važnost socioekonomskih poslovnih informacija i poslovno odlučivanje; proces prikupljanja, obrade, analize poslovnih informacija te njihove distribucije; model i proces upravljanja poslovnim informacija, izgradnja sustava poslovnih informacija u nacionalnim gospodarstvima i poslovnim sustavima (business intelligence);
  8. upravljanje poslovnim informacijama: definiranje potreba managementa (key intelligence topics-KIT); izrada strateške mape, uravnotežene tablice rezultata (BSC) i ključnih pokazatelja poslovanja (KPI); prikupljanje poslovnih informacija; metode prikupljanja podataka; javne i legalne metode;
  9. prikupljanje poslovnih informacija; tajne i nelegalne metode-poslovna špijunaža;
  10. metode analize i analitički okviri (kvalitativni i kvantitativni) u odnosu na poslovne informacije (PEST analiza, SWOT analiza, Gap analiza, scenario analiza, analiza vremenskog slijeda, VRIO analiza, strategijski sustav ranog upozorenja-SEWS analiza itd.); procjena vrijednosti i upotrebljivosti poslovnih informacija (intelligence metrics); uporaba i korištenje poslovnih informacija i poslovnih analiza;
  11. primjena poslovnih informacija: poslovne informacije u planiranju; poslovne informacije i marketing; poslovne informacije i prodaja/postprodajne aktivnosti; poslovne informacije i upravljanje ljudskim resursima; poslovne informacije i profiliranje poslovnih partnera (poslovna suradnja); poslovne informacije i investicije (akvizicije); poslovne informacije u vertikalnim industrijama itd.;
  12. poslovne informacije (Business intelligence) u hrvatskom gospodarstvu; konkurentnost hrvatskog gospodarstva;
  13. sigurnost poslovnih informacija (korporativna sigurnost); ugrožavanje poslovnih informacija; informacije kao sredstvo i objekt napada; tajnost i javnost informacija u funkciji korporativne sigurnosti; informacije u konkurentskom natjecanju; problem "curenja informacija";
  14. model, proces, izgradnja i funkcioniranje sustava sigurnosti poslovnih informacija (business counterintelligence) u nacionalnim gospodarstvima i poslovnim sustavima te njegova uloga i značaj u upravljanju nacionalnim gospodarstvima i poslovnim sustavima;
  15. osvrt na ukupna predavanja i priprema studenata (kroz diskusiju) za polaganje završnog usmenog ispita; evaluacija sadržaja i načina prikaza kolegija;

Ishodi učenja

  1. identificirati, opisati i analizirati društvene probleme i kreirati mjere socijalne politike
  2. kompetentno sudjelovati u timskom radu stručnjaka i interdisciplinarnom okruženju
  3. obavljati profesionalne zadatke u skladu s etičkim načelima struke
  4. osimisliti sociološko istraživanje
  5. pretraživati baze podataka u svrhu prikupljanja podataka za analizu određenih društvenih pojava na lokalnoj i globalnoj razini

Metode podučavanja

Izravno poučavanje (izlaganjem), poučavanje otrkivanjem i rasprava, suradnički projekti i grupni zadaci.

Metode ocjenjivanja

Usmeni ispit, prisutnost i aktivnost na nastavi, grupni rad/projekt.

Obavezna literatura

  1. Bilandžić, M. (2008). Poslovnoobavještajno djelovanje: business intelligence u praksi, Zagreb: AGM.
  2. Fleisher, S. C.; Bensoussan, E. B. (2015) Business and Competitive Analysis: Effective Application of New and Classic Methods (2nd Edition), New Jersey: Pearson Education. (poglavlja: „Section II: New and Classic Methods of Business and Competitive Analysis“)
  3. Sadžak, M.; Mujanović, E.; Tutnjević, M. (2009). Ekonomska diplomacija: menadžerski pristup, Zagreb-Sarajevo: Synopsis. (poglavlja: „Definicija ekonomske diplomacije“ i „Poslovno pregovaranje“)
  4. Sikavica, P; Hunjak, T.; Begičević Ređep, T.; Hernaus, T. (2014). Poslovno odlučivanje, Zagreb: Školska knjiga. (poglavlje: „Osnove poslovnog odlučivanja“)

Dopunska literatura

  1. Bazdan, Z. (2009). „Menadžeri moraju znati: poslovno obavještajna djelatnost kreira najvažniji resurs upravljanja“, Poslovna izvrsnost, 3 (2): 61-77.
  2. Bazdan, Z. (2009). „Poslovna obavještajna djelatnost - ključan čimbenik poslovne izvrsnosti case study: industrijska špijunaza“, Poslovna izvrsnost, 3 (1): 57-75.
  3. Bazdan, Z. (2011). „Gospodarska diplomacija i patološki trendovi globalne ekonomije. Case study: Republika Hrvatska“, Poslovna izvrsnost, 5 (1): 103-124.
  4. Bek(Beck), U. (2001). Rizično društvo: U susret novoj moderni, Filip Višnjić, Beograd.
  5. Bernhardt, D. (2003). Competitive Intelligence: How to acquire and use corporate intelligence and counter-intelligence, Prentice Hall Financial Times, London.
  6. Boromisa, A-M.; Tišma, S.; Raditya-Ležaić, A. (2012). Gospodarska diplomacija Republike Hrvatske ili zašto Hrvatskoj nužno treba snažna i sustavna gospodarska diplomacija, Zaklada Adris, Institut za međunarodne odnose, Zegreb.
  7. Castells, M. (2000). Informacijsko doba: Ekonomija, društvo i kultura. Uspon umreženog društva, Golden Marketing, Zagreb.
  8. Dedijer, S.; Jequier, N. (1987) (eds.) Intelligence for Economic Development: An Inquiry into the Role of the Knowledge Industry, BERG, Oxford/New York.
  9. Fehringer, D; Hohhof, B. (2006) (eds.) Competitive Intelligence Ethics: Navigating the Gray Zone, Competitive Intelligence Foundation, Alexandria, Virginia.
  10. Gilad, B. (2004) Early Warning: using competitive intelligence to anticipate market shifts, control risk and create powerful strategies, Amacom, New York.
Sociologija poslovnog odlučivanja