Preskoči na glavni sadržaj

Rođaci i bližnji - obiteljske strukture

ISVU: 117700•6 ECTS•Zimski i ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest
Satnica
  • Predavanja: 15 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Na temelju predavanja, pročitane historiografske literature i analize izvora uočiti promjene u obiteljskim strukturama i percepciji obitelji u Europi tijekom srednjeg vijeka s uočavanjem relevantnih fenomena i na hrvatskim prostorima.

Sadržaj

  1. Uvod. Prezentacija kolegija. Današnje shvaćanje obitelji. Obitelj kao model u oblikovanju društvenih jedinica u srednjem vijeku. Terminologija.
  2. Struktura kućanstva: jednostavna i višestruka obitelj. Vrste srodstva i nazivlje na hrvatskom i latinskom.
  3. Shvaćanje incesta u srednjovjekovnoj Europi.
  4. Obiteljske veze kao sredstvo osobne identifikacije.
  5. Shvaćanje braka u srednjem vijeku. Rituali sklapanja braka.
  6. Miraz: shvaćanje i promjena kroz povijest. Položaj i uloga žena u obitelji.
  7. Miraz: shvaćanje i promjena kroz povijest. Položaj i uloga žena u obitelji. Nastavak.
  8. Sukobi među obiteljima: krvna osveta, obrana obiteljske časti.
  9. Agnatske i kognatske strukture obitelji. Promjene kroz povijest.
  10. Osjećajnost u srednjovjekovnoj obitelji.
  11. Planiranje obitelji u srednjem vijeku?
  12. Prezentacije studentskih radova.
  13. Prezentacije studentskih radova.
  14. Prezentacije studentskih radova.
  15. Završna diskusija.

Ishodi učenja

  1. Steći osnovna znanja o europskoj obitelji u srednjem vijeku.
  2. Usvojiti određenu terminologiju povezanu s obitelji koja se koristi u izvorima i literaturi.
  3. Biti u stanju smjestiti u širi europski kontekst probleme i procese povezane s obitelji, prisutne u proučavanim hrvatskim izvorima.
  4. Interpretirati u osnovnim crtama izvore koji se mogu koristiti za povijest obiteljskih struktura

Metode podučavanja

Jedan student ili studentica započinje diskusiju o pročitanim materijalima na svakom satu. Uz raspravu o pročitanom, slijedi kratko predavanje uz primjere i zajedničku analizu izvora. Mentorski rad sa studentima na pojedinim temama.

Metode ocjenjivanja

Prisustvovanje nastavi i aktivno sudjelovanje u nastavi (posebno u diskusijama na zadane teme) čini 30% ocjene. Povremeno će se provjeravati znanje studenata s prethodne nastave. Završni ispit sastoji se od pismene ili usmene provjere znanja stečenog na predmetu (35%) te kratkog eseja (oko 1500 riječi) u kojem studenti na temelju stečenog znanja analiziraju jedan izvor obiteljske problematike (npr. oporuku, itd.). Dokumente će izabrati studenti/ce u konzultaciji s nastavnicom. Studentski radovi će se prezentirati tijekom zadnja dva tjedna nastave. Očekuje se da svaki student/ica izloži usmeno svoj rad u prezentaciji od 10-15 minuta. Esej i prezentacija čine 35% ocjene.

Obavezna literatura

  1. Herlihy, David. Medieval Households. Cambridge, MA: Harvard University Press, 1985.
  2. Janeković Römer, Zdenka. Maruša ili suđenje ljubavi : bračno-ljubavna priča iz srednjovjekovnog Dubrovnika. Zagreb: Algoritam, 2007.
  3. Janeković-Römer, Zdenka. Rod i grad: Dubrovačka obitelj od XIII. do XV. stoljeća. Dubrovnik: HAZU, 1994.
  4. Karbić, Damir. „Hrvatski plemićki rod i običajno pravo. Pokušaj analize.“ Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU 16 (1998): 73-117.
  5. Nikolić, Zrinka. Rođaci i bližnji: dalmatinsko gradsko plemstvo u ranom srednjem vijeku. Zagreb: Matica hrvatska, 2003, str. 9-88.

Dopunska literatura

  1. Biller, Peter A. “Birth-Control in the West in the Thirteenth and Early Fourteenth Centuries.” Past and Present 94 (1982): 3-26.
  2. Epstein, Stephen A. “The Medieval Family: A Place of Refuge and Sorrow.” U: Portraits of Medieval and Renaissance Living: Essays in Memory of David Herlihy, 149-171. Eds. Samuel K. Cohn Jr, Steven A. Epstein. Ann Arbor: University of Michigan Press, 1996.
  3. Goody, Jack. The Development of the Family and Marriage in Europe. Cambridge, New York: Cambridge University Press, 1983.
  4. Heers, Jacques. Family Clans in the Middle Ages: A Study of Political and Social Structures in Urban Areas. Amsterdam and Oxford: North-Holland Publishing Co., 1977
  5. Herlihy, David. Women, Family and Society in Medieval Europe. Historical Essays 1978-1991, 96-109. Oxford: Berghahn Books, 1995.
  6. Jakić-Cestarić, Vesna. „Etnički odnosi u srednjovjekovnom Zadru prema analizi osobnih imena.“ Radovi Instituta JAZU u Zadru 19 (1972.): 99-170.
  7. Karbić, Marija. „Nije, naime, njezina duša drugačija nego kod muškaraca: položaj žena u gradskim naseljima međurječja Save i Drave u razvijenom i kasnom srednjem vijeku.“ U: Žene u Hrvatskoj. Ženska i kulturna povijest, str. 59-68. Priredila Andrea Feldman. Zagreb: Institut “Vlado Gotovac”, Ženska infoteka, 2004.
  8. Karbić, Marija. „Položaj plemkinja u Slavoniji tijekom srednjeg vijeka“. Historijski zbornik 59 (2006.(2007!)): 15-32.
  9. Karbić, Marija. „Prilog poznavanju položaja djece u srednjovjekovnim gradskim naseljima u međurječju Save i Drave.“ Scrinia Slavonica: godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest 3 (2003): 57-69.
  10. Mogorović Crljenko, Marija. Nepoznati svijet istarskih žena.: Položaj i uloga žene u istarskim komunalnim društvima: primjer Novigrada u 15. i 16. stoljeću. Zagreb: Srednja Europa, 2006, str. 15-38.
  11. Nikolić Jakus, Zrinka. "Obitelj dalmatinskog plemstva od 12. do 14. stoljeća“. Acta Histriae 16 (2008), 1-2: 59-88.
  12. Owen Hughes, Diane. “From Brideprice to Dowry.” Journal of Family History, vol. 3, no. 3 (Fall 1978): 262-96.
Rođaci i bližnji - obiteljske strukture