Preskoči na glavni sadržaj

Povijest filozofije VI

ISVU: 148133•3 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
Satnica
  • Predavanja: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Svrha kolegija je uvesti studente u područje filozofije kasnoga njemačkoga prosvjetiteljstva i njemačkoga idealizma te ih osposobiti za samostalno čitanje, studiranje i produktivno prisvajanje najznačajnijih djela njemačkoga idealizma (Kant, Fichte, Schelling, Hegel).

Sadržaj

  1. Jacobijev fideizam i naravni realizam, razumijevanje Spinoze i Kanta
  2. Spinozin i Schellingov panteizam
  3. Schellingovo poimanje odnosa filozofije prirode i transcendentalne filozofije
  4. Schellingov pojam slobode kao možnosti dobra i zla
  5. Schellingov pojam Boga i njegova odnosa spram svijeta i zla
  6. Schellingov poimanje bezdana i indiferencije onkraj principa svjetla i tame
  7. Schellingov odnos prema Schlegelovu kritičkomu poimanju panteizma
  8. Posebnost Hegelove enciklopedije kao Enciklopedije filozofijskih znanosti
  9. Hegelovo poimanje filozofije naspram posebne znanosti, umjetnosti i religije
  10. Hegelova tri stava mišljenja prema objektivitetu: metafizika, empirizam i Kant, neposredno znanje
  11. Hegelov subjektivni duh
  12. Hegelov objektivni duh: apstraktno pravo, moralnost, običajnost
  13. Hegelov apsolutni duh
  14. Hegelovo poimanje Spinoze i spinozizma te Kanta, Fichtea i Schellinga
  15. Nasljedstvo i baština njemačkoga idealizma

Ishodi učenja

  1. Opisati Jacobijev utjecaj na razvoj njemačkoga idealizma
  2. Objasniti kontekst Schellingova spisa o slobodi
  3. Prikazati i analizirati Schellingovo shvaćanje Spinoze i spinozizima
  4. Prikazati i analizirati Schellingovo poimanje slobode naspram poimanja njegovih prethodnika
  5. Opisati ustroj Hegelove Enciklopedije filozofijskih znanosti i uopće sustava filozofije
  6. Objasniti Hegelovo poimanje filozofije naspram umjetnosti i objavljene religije
  7. Analizirati i komentirari Hegelovu filozofiju duha
  8. Prepoznati sličnosti i razlike u Fichteovu, Schellingovu i Hegelovu poimanju Jastva
  9. Prepoznati sličnosti i razlike u Kantovu, Fichteovu, Schellingovu i Hegelovu poimanju prirode i svijeta
  10. Prepoznati sličnosti i razlike u Kantovu, Schellingovu i Hegelovu poimanju Boga

Metode podučavanja

Predavanja, prezentacije, zajedničke rasprave

Metode ocjenjivanja

Praćenje prisutnosti na nastavi, ispit iz njemačkoga filozofijskoga nazivlja, pismeni i usmeni ispit na kraju ljetnoga semestra

Obavezna literatura

  1. Kant, I., Kritika čistoga uma (prev. V. Sonnenfeld), Matica hrvatska, Zagreb, 1984.
  2. Fichte, J. G., Prvi i drugi uvod u nauku o znanosti i Pokušaj novoga prikaza nauke o znanosti, u: Fichte, J. G., Odabrane filozofske rasprave (prev. V. Sonnenfeld), Kultura, Zagreb, 1956., str. 167-283.
  3. Schelling, F. W. J., Filozofijska istraživanja o bitstvu čovječje slobode i predmetima koji su s time u svezi, u: Schelling, O bitstvu slobode (prev. B. Despot), cekade, Zagreb, 1985., str. 15-67.
  4. Hegel, G. W. F., Enciklopedija filozofijskih znanosti (prev. V. Sonnenfeld), Veselin Masleša / Svjetlost, Sarajevo, 1987.: Hegelovi predgovori prvomu i drugomu izdanju, Uvod (§ 1-18), „Prethodni pojam“ znanosti logike (§ 19-83), Filozofija duha (§ 377-577).
  5. Povijesni pregled filozofije njemačkoga idealizma (po izboru).

Dopunska literatura

  1. Kant, I., Prolegomena za svaku buduću metafiziku, u: Kant, I., Dvije rasprave (prev. V. D. Sonnenfeld), Matica hrvatska, Zagreb, 1953., str. 5-146.
  2. Jacobi, F. H., O Spinozinu nauku u pismima gospodinu Mosesu Mendelssohnu (prev. D. Domić), Demetra, Zagreb, 2013.
  3. Jacobi, F. H., O transcendentalnome idealizmu (prev. K. Miladinov), u: Barbarić, D. (ur.), Filozofija njemačkog idealizma, Školska knjiga, Zagreb, 1998., str. 193-203.
  4. Fichte, Johann Gottlieb, O pojmu nauka o znanosti (prev. K. Miladinov), u: Barbarić, D. (ur.), Filozofija njemačkog idealizma, Školska knjiga, Zagreb, 1998., str. 233-265.
  5. Hegel, G. V. F., Istorija filozofije III, Kultura, Beograd, 1964. (poseb. „Najnovija nemačka filozofija“ i prije „Spinoza“).
  6. Barbarić, D. (ur.), Filozofija njemačkog idealizma, Hrestomatija filozofije sv. 6, Školska knjiga, Zagreb, 1998.
  7. Hösle, Vittorio, Eine kurze Geschichte der deutschen Philosophie, Beck, München, 2013. / A Short History of German Philosophy, Princeton University Press, Princeton & Oxford, 2017.
  8. Jaeschke, Walter & Arndt, Andreas, Klassische deutsche Philosphie nach Kant. Systeme der reinen Vernunft und ihre Kritik 1785-1845, Beck, München, 2012.
  9. Windelband, Wilhelm, Povijest filozofije (prev. N. Šašel, D. Grlić, D. Pejović), Naprijed, Zagreb, 1990.