Preskoči na glavni sadržaj

Novije analize hrvatske sintakse

ISVU: 235632•4 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Produbiti spoznaje u vezi s pojedinim problemima u okviru sintakse jednostavne rečenice (sintaksa padeža, gramatički ustroj rečenice, npr. rubni primjeri objekta, dekomponiranoga predikata i dr.). Usredotočiti se na pojave i probleme u okviru sintaktičke negacije. Proširiti znanja o dvama tipovima sintaktičke negacije – rečeničnome i parcijalnome – o njihovim sredstvima, položaju, značenjskim implikacijama. Prikazati, objasniti i oprimjeriti pojave u vezi s negacijom tipa niječno slaganje, dvostruka negacija, ekspletivna negacija, podizanje negacije itd. Dati pregled bavljenja negacijom u kroatističkoj jezikoslovnoj literaturi. Produbiti spoznaje o sintaksi složene rečenice – koordinaciji (sindetskoj i asindetskoj) te subordinaciji (sindetskoj i asindetskoj). Analizirati pristupe tim dvama tipovima složenih rečenica, tj. (ne)prototipnoj kordinaciji i subordinaciji. Ukazati na pojedine suprasintaktičke osobitosti i oprimjeriti ih.

Sadržaj

  1. Uvod u kolegij. Sažet pregled pristupa. Sintaktičko-semantički odnosi među riječima/spojevima riječi u jednostavnoj rečenici, surečenicama u rečenici i rečenicama u tekstu. Sintaktičke razine i kategorijski odnosi (npr. uzročno-posljedični, dopusni, atribucija i identifikacija).
  2. Sintaksa padeža. Izražavanje sintaktičko-semantičkih odnosa padežnim oblicima i prijedložno-padežnim izrazima. Dimenzionalni i nedimenzionalni prijedložno-padežni izrazi.
  3. Sintaktička negacija u okviru jednostavne rečenice. Rečenična i parcijalna negacija. Pojave u vezi s negacijom (npr. niječno slaganje, dvostruka negacija, ekspletivna negacija, slavenski genitiv).
  4. Složena rečenica I. Vrste složenih rečenica s obzirom na sklapanje (povezivanje, uvrštavanje) i odnos (koordinacija, subordinacija). Koordinacija I. Eksplicitna koordinacija – strukturno-semantičke osobitosti. Sastavna, suprotna i rastavna eksplicitna koordinacija.
  5. Složena rečenica II. Koordinacija II. Implicitna koordinacija – strukturno-semantičke osobitosti. Sastavna, suprotna i rastavna implicitna koordinacija.
  6. Složena rečenica III. Subordinacija I. Eksplicitna subordinacija – dva klasifikacijska kriterija – funkcionalni i dihotomijski relativnost / nerelativnost. Funkcionalni kriterij.
  7. Složena rečenica IV. Subordinacija II. Eksplicitna subordinacija – relativnost / nerelativnost I. Relativne rečenice I. Relativne rečenice u užem smislu i relativno-adverbijalne rečenice.
  8. Složena rečenica V. Subordinacija III. Eksplicitna subordinacija – relativnost / nerelativnost II. Relativne rečenice II. Kompletivno-relativne i korelativne rečenice.
  9. Složena rečenica VI. Subordinacija IV. Eksplicitna subordinacija – relativnost / nerelativnost III. Nerelativne rečenice. Kompletivne, adverbijalne, postmodifikacijske i eksceptivne rečenice.
  10. Sintaktička negacija u okviru složene rečenice. Dvostruka negacija. Negacija u kompletivnim rečenicama. Podizanje negacije. Negacija u adverbijalnim rečenicama.
  11. Složena rečenica VII. Subordinacija V. Implicitna subordinacija – strukturno-semantičke osobitosti.
  12. Složena rečenica i tekst.
  13. Konstitutivna načela teksta.
  14. Sinteza.

Ishodi učenja

  1. Koristiti se logičkim, apstraktnim, analitičkim, kritičkim, divergentnim i asocijativnim razmišljanjem.
  2. Razumjeti, analizirati, sažeti i kritički vrednovati znanstvene i stručne tekstove.
  3. Primjereno preispitivati novije jezične teorije i modele.
  4. Samostalno, na vlastiti poticaj i na nov način rješavati jezikoslovna pitanja s različitih znanstvenih i stručnih motrišta.
  5. Samostalno istraživati jezik kao sredstvo i ishod međudjelovanja u njegovoj spoznajnoj, osjećajnoj, stvaralačkoj i društvenoj ulozi.

Metode podučavanja

Izravno poučavanje, poučavanje vođenim otkrivanjem i razgovorom, samostalno učenje.

Metode ocjenjivanja

Sustavno praćenje razumijevanja i znanja, usmena provjera, ispit.

Obavezna literatura

  1. Lada Badurina: Od gramatike prema komunikaciji, Hrvatska sveučilišna naklada i Filozofski fakultet u Rijeci, Zagreb, 2021. (odabrano poglavlje)
  2. Branimir Belaj, Goran Tanacković Faletar: Kognitivna gramatika hrvatskoga jezika. Knjiga druga: Sintaksa jednostavne rečenice, Disput, Zagreb, 2014. (odabrano poglavlje)
  3. Branimir Belaj, Goran Tanacković Faletar: Kognitivna gramatika hrvatskoga jezika. Knjiga druga: Sintaksa jednostavne rečenice, Disput, Zagreb, 2017. (odabrano poglavlje)
  4. Branimir Belaj, Goran Tanacković Faletar: Kognitivna gramatika hrvatskoga jezika. Knjiga treća: Sintaksa složene rečenice, Disput, Zagreb, 2020. (odabrano poglavlje)
  5. Iva Nazalević Čučević: „Predikat u hrvatskome jeziku“. U: HINIZ - Hrvatski inojezični / Jelaska, Zrinka ; Gligorić, Igor Marko (ur.). Zagreb; Klagenfurt: Hrvatsko filološko društvo, Filozofski fakultet u Zagrebu; Institut za slavistiku Sveučilišta u Klagenfurtu, 2020. str. 195–221.
  6. Iva Nazalević Čučević: Sintaktička negacija: usporedna analiza sintaktičke negacije u hrvatskome i makedonskome jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2016. (odabrano poglavlje)
  7. Ivo Pranjković: Koordinacija u hrvatskom književnom jeziku, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1984. (odabrano poglavlje)
  8. Ivo Pranjković: Druga hrvatska skladnja: sintaktičke rasprave, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2001.
  9. Ana Mikić Čolić i Ivana Trtanj: „O koheziji i koherenciji teksta“. Suvremena lingvistika vol.45, br. 88, str. 247−264, 2019.
  10. Ivo Pranjković: Gramatika u riječima i riječi u gramatici, Matica hrvatska, Zagreb, 2016. (odabrano poglavlje)
  11. Josip Silić: Od rečenice do teksta, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1984. (odabrano poglavlje)
  12. Irena Zovko Dinković: Negacija u jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2013. (odabrano poglavlje)
  13. Irena Zovko Dinković: O dvostrukoj negaciji i niječnome slaganju, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2021. (odabrano poglavlje)

Dopunska literatura

  1. Lada Badurina: Između redaka: Studije o tekstu i diskursu, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, Rijeka, 2008.
  2. Ivana Brač: Instrumental u hrvatskom jeziku, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2018.
  3. Zrinjka Glovacki-Bernardi: O tekstu, Školska knjiga, Zagreb, 2004.
  4. Snježana Kordić: Relativna rečenica, HFD, Matica hrvatska. Zagreb, 1995.
  5. Ronald W. Langacker: Cognitive Grammar. A Basic Introduction. Oxford University Press. New York, 2008.
  6. Ronald W. Langacker: Investigations in Cognitive Grammar, Mouton de Gruyter. Berlin – New York, 2009.
  7. Mirko Peti: Predikatni proširak, Hrvatsko filološko društvo, 1979.