Preskoči na glavni sadržaj

Modul 2: Problemi stila - Hrvatska likovna baština "između gotike i baroka"

ISVU: 117738•5 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za povijest umjetnosti
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Upoznavanje studenata s hrvatskom umjetničkom baštinom XV. – XVIII. stoljeća u okviru europskoga konteksta i stilskih pojava gotike, renesanse, manirizma i baroka. znanja - poznavanje umjetnika, djela iz domaće baštine, razumijevanje uloge naručitelja i povijesnoga konteksta, posebnosti jadranske i kontinentalne Hrvatske, uvid u hrvatsku povijest povijesti umjetnosti o problemima stilskih razdoblja i njihove kronologije; vještine - prepoznavanje djela iz hrvatske baštine, uočavanje stilskih značajki, datacija; kompetencije - interpretacija odabranih djela i pojava.

Sadržaj

  1. Povijest hrvatske povijesti umjetnosti I.: Ljubo Karaman; interpretacija provincijalizirane umjetnosti.
  2. Povijest hrvatske povijesti umjetnosti II.: Ljubo Karaman; interpretacija granične i periferijske sredine.
  3. Renesansni utjecaji iz Italije, panonske i alpske regije – a) Mletačka Istra, Dalmacija i Dubrovačka Republika.
  4. Renesansni utjecaji iz Italije, panonske i alpske regije – b) Kontinentalna Hrvatska i Hrvatsko primorje (Ugarsko-Hrvatsko kraljevstvo).
  5. Povijest hrvatske povijesti umjetnosti III.: Anđela Horvat; gotički oblici u XVII. stoljeću.
  6. Problemi datacije: stilske i ikonografske karakteristike.
  7. I. kolokvij
  8. Slikarstvo jadranske Hrvatske XV. – XVIII. stoljeća (odabrani primjeri).
  9. Skulptura jadranske Hrvatske XV. – XVIII. stoljeća. (odabrani primjeri).
  10. Slikarstvo kontinentalne Hrvatske XV. – XVIII. stoljeća (odabrani primjeri).
  11. Skulptura kontinentalne Hrvatske XV. – XVIII. stoljeća (odabrani primjeri).
  12. Zaključna razmatranja.
  13. Terenska nastava.
  14. Terenska nastava.
  15. II. kolokvij.

Ishodi učenja

  1. Razumijevanje hrvatske likovne baštine u kontekstu Italije i Srednje Europe.
  2. Poznavanje protokola istraživanja u terenskom radu.
  3. Razumijevanje problema umjetničke produkcije u centru i periferiji.
  4. Prepoznavanje značajki provincijalizirane, periferne i granične umjetnosti.
  5. Uočavanje dugoga trajanja gotičkih oblika u sakralnoj arhitekturi i manirizma u slikarstvu.
  6. Razumijevanje pluralizma stilova u XVII. stoljeću.
  7. Uočavanje posebnosti istraživanja periodizacije stilskih formacija u hrvatskoj likovnoj baštini.

Metode podučavanja

Predavanja, seminari, terenska nastava.

Metode ocjenjivanja

Provjera znanja pismenim ispitom, bodovanje samostalnoga istraživanja studenata.

Obavezna literatura

  1. Ljubo Karaman, Problemi periferijske umjetnosti. O djelovanju domaće sredine u umjetnosti hrvatskih krajeva, II. izdanje, Zagreb, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 2001. [1963.] (odbrana poglavlja).
  2. Anđela Horvat, Između gotike i baroka. Umjetnost kontinentalnog dijela Hrvatske od oko 1500. do oko 1700., Zagreb, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, 1975. (odabrana poglavlja).
  3. Milan Pelc, Renesansa, Zagreb, Naklada Ljevak, 2007. (odabrana poglavlja).
  4. Doris Baričević, Barokno kiparstvo sjeverne Hrvatske, u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, sv. III. Barok i prosvjetiteljstvo (XVII – XVIII. stoljeće), ur. Ivan Golub, Zagreb, Školska knjiga, 2003., str. 619 – 635.
  5. Radoslav Tomić, Kiparstvo u Dalmaciji, Istri i na Kvarneru, u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, sv. III. Barok i prosvjetiteljstvo (XVII – XVIII. stoljeće), ur. Ivan Golub, Zagreb, Školska knjiga, 2003., str. 637 – 651.
  6. Sanja Cvetnić, Slikarstvo u kontinentalnoj Hrvatskoj, u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, sv. III. Barok i prosvjetiteljstvo (XVII – XVIII. stoljeće), ur. Ivan Golub, Zagreb, Školska knjiga, 2003., str. 653 – 662.
  7. Marija Mirković, Zidno slikarstvo u kontinentalnoj Hrvatskoj, u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, sv. III. Barok i prosvjetiteljstvo (XVII – XVIII. stoljeće), ur. Ivan Golub, Zagreb, Školska knjiga, 2003., str. 663 – 674.
  8. Kruno Prijatelj – Ivana Prijatelj Pavičić, Slikarstvo Dalmacije u europskom kontekstu, u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, sv. III. Barok i prosvjetiteljstvo (XVII – XVIII. stoljeće), ur. Ivan Golub, Zagreb, Školska knjiga, 2003., str. 675 – 688.
  9. Nina Kudiš Burić, Slikarstvo Istre i Kvarnera u XVII. stoljeću, u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, sv. III. Barok i prosvjetiteljstvo (XVII – XVIII. stoljeće), ur. Ivan Golub, Zagreb, Školska knjiga, 2003., str. 689 – 694.
  10. Višnja Bralić, Slikarstvo XVIII. stoljeća u Istri, Hrvatskome primorju i na Kvarnerskim otocima, u: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, sv. III. Barok i prosvjetiteljstvo (XVII – XVIII. stoljeće), ur. Ivan Golub, Zagreb, Školska knjiga, 2003., str. 695 – 702.

Dopunska literatura

  1. Anđela Horvat; Radmila Matejčić; Kruno Prijatelj, Barok u Hrvatskoj, Zagreb, Sveučilišna naklada Liber, 1982. (odabrana poglavlja).