Preskoči na glavni sadržaj

Metode istraživanja u sociologiji

ISVU: 265575•5 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za sociologiju
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Studenti usvajaju znanja o osnovnim obilježjima, specifičnostima i dometima raznorodnih istraživačkih metoda korištenih u istraživačkoj praksi sociologije i srodnih društvenih znanosti. Uz to, cilj je kolegija započeti cjelostudijski proces osposobljavanja studenata za evaluaciju, osmišljanje i provedbu empirijskih istraživanja te kompetentno i kritično čitanje empirijski orijentirane znanstvene literature. Znanja i vještine stečene u sklopu kolegija preduvjet su uspješnog svladavanja gradiva iz metodoloških, statističko-analitičkih i epistemoloških obaveznih i izbornih kolegija koje će studenti upisivati u nastavku prijediplomskog i diplomskog studija sociologije. Uz to, poznavanje temeljnih metodoloških pojmova i procedura omogućuje ili olakšava praćenje suvremene sociološke literature, čime kolegij pospješuje nastavni proces i kod onih kolegija koji nisu primarno usmjereni na metodološke sadržaje.

Sadržaj

  1. Konceptualizacija, operacionalizacija i mjerenje Koncepcije i koncepti; indikatori i dimenzije; nominalne i operacionalne definicije; varijable i atributi; mjerenje i razine mjerenja.
  2. Kompozitni mjerni instrumenti Jednostavni u odnosu na kompozitne instrumente; logika konstrukcije indeksa i skala; osnovni tipovi skala.
  3. Kriteriji kvalitete mjernih instrumenata Kriterij preciznosti mjerenja; kriterij i osnovne vrste valjanosti mjerenja; kriterij i osnovne vrste pouzdanosti mjerenja.
  4. Uzorak i uzorkovanje: temeljni pojmovi i neprobabilistički uzorci Razvoj uzorkovanja i predizborna istraživanja; uzorak i populacija; postupak uzorkovanja; osnovne vrste neprobabilističkih uzoraka.
  5. Uzorak i uzorkovanje: probabilistički uzorci i uzorkovanje teško dostupnih populacija Logika probabilističkog uzorkovanja; vrste probabilističkih uzoraka; pristupi uzorkovanju skrivenih društvenih skupina.
  6. Metoda eksperimenta: temeljni pojmovi i klasični eksperimentalni nacrt Eksperiment i društvene znanosti; klasični eksperimentalni nacrt; varijable, kontrola, odabir sudionika i valjanost u klasičnom eksperimentalnom nacrtu.
  7. Metoda eksperimenta: kvazieksperimentalni nacrt Kvazieksperimentalni nacrti, "prirodni" eksperiment i evaluacijsko istraživanje; prednosti i nedostaci eksperimentalnog nacrta.
  8. Metoda ankete: uvod; anketni upitnik Planiranje i provedba anketnog istraživanja; smjernice za formuliranje anketnih pitanja i konstrukciju anketnog upitnika; izvori grešaka te valjanost i pouzdanost vezani uz anketna pitanja i upitnik.
  9. Metoda ankete: tehnike prikupljanja podataka, 1. dio Samoispunjavajuće anketno istraživanje; poštanska anketa; internetska anketa; skupno anketiranje.
  10. Metoda ankete: tehnike prikupljanja podataka, 2. dio Strukturirani intervju; terensko anketiranje; telefonski intervju; izvori grešaka vezani uz anketno istraživanje; prednosti i nedostaci metode ankete.
  11. Kvalitativne metode istraživanja: temeljna obilježja Razgraničenje kvantitativnih i kvalitativnih pristupa; temeljne teorijsko-istraživačke paradigme; naturalizam i etnografija; interakcionizam i etnometodologija; utemeljena teorija, studija slučaja i akcijsko istraživanje; uvod u obradu i analizu kvalitativnih podataka te vrednovanje rezultata.
  12. Kvalitativne metode istraživanja: intervju i fokusna grupe Temeljna obilježja kvalitativnog intervjua i njegovog provođenja; polustrukturirani i nestrukturirani intervju; fokusne grupe; obilježja grupa i vođenje grupnog intervjua; prednosti i nedostaci kvalitativnog intervjua.
  13. Kvalitativne metode istraživanja: metoda promatranja Ponašanje prikladno za opservaciju; laičko i istraživačko promatranje; vrste uloga promatrača; pripremni, provedbeni i analitički standardi; metodološke prednosti i nedostaci; etički aspekti metode promatranja.
  14. Nenametljivo istraživanje: temeljna obilježja i oblici Obilježja i prednosti pristupa; izvori podataka; analiza sekundarnih podataka; sekundarna analiza podataka; metaanaliza; istraživanje društvenih indikatora; metodološka ograničenja pristupa.
  15. Nenametljivo istraživanje: analiza sadržaja Obilježja i svrha primjene; jedinice analize; uzorkovanje; kodiranje i obrada podataka; analiza diskursa i semiotička analiza; prednosti i nedostaci metode.

Ishodi učenja

  1. Definirati osnovne pojmove iz područja metodologije istraživanja u društvenim znanostima.
  2. Identificirati različite vrste nacrta istraživanja i uzoraka.
  3. Nabrojiti, opisati i razlikovati temeljne kvalitativne i kvantitativne metode istraživanja u društvenim znanostima.
  4. Opisati i protumačiti osnovne faze istraživačkog procesa.
  5. Sažeti prikaze empirijskih istraživanja iz znanstvenih izvora i prezentirati ih u javnom nastupu.

Metode podučavanja

Predavanja uz PowerPoint prezentaciju i projekciju primjera istraživačkih postupaka. Seminarska izlaganja uz diskusiju usmjerenu na analizu referirane empirijske materije iz perspektive teorije istraživačke prakse. Objavljivanje nastavnih i popratnih materijala te komunikacija sa studentima putem Sustava za učenje na daljinu Omega.

Metode ocjenjivanja

Ocjena se određuje na temelju bodova ostvarenih: (1) na pisanom ispitu (2) dvama kolokvijima tijekom semestra (3) seminarskim izlaganjem.

Obavezna literatura

  1. Milas, G. (2005.) Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko, Naklada Slap. (odabrana poglavlja / select chapters)
  2. Lamza Posavec, V. (2021.) Metodologija društvenih istraživanja: temeljni uvidi. Zagreb, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar. (odabrana poglavlja / select chapters)
  3. Pavić, Ž., Šundalić, A. (2021.) Uvod u metodologiju društvenih znanosti (2. izdanje). Osijek, Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera. (odabrana poglavlja / select chapters)
  4. Nastavni materijali, skripta (Teaching material)

Dopunska literatura

  1. Babbie, E. The Practice of Social Research. Belmont (CA), Thomson/Wadsworth (više izdanja, odabrati što recentnije; most recent edition).
  2. Izvori koji se za daljnje čitanje uz specifične sadržaje svih nastavnih cjelina preporučuju u internim nastavnim materijalima (Papers recommended for futher reading in teaching materials).