Preskoči na glavni sadržaj

Fonološka teorija i analiza

ISVU: 295681•6 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za fonetiku
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Ciljevi su kolegija: temeljito se upoznati sa suvremenom formalnom fonološkom teorijom; savladati vještine potrebne za samostalnu fonološku analizu empirijskih podataka; naučiti interpretirati empirijske podatke u okviru postojećih fonoloških teorija; znati kritički procijeniti suvremene fonološke teorije.

Sadržaj

  1. Uvod u kolegij. Sadržaj, plan rada, studentske obveze.
  2. Jezično znanje, fonološko znanje. Organizacija mentalne gramatike i njezine fonološke sastavnice.
  3. Opći pojmovi generativne fonologije. Univerzalna i generativna gramatika. Forma i supstancija. Asupstantivna formalna fonologija.
  4. Fonološka derivacija. Temeljni, posredni i površinski prikazi. Segmenti. Fonološka alternacija. Produktivnost i sustavnost fonološkog znanja.
  5. Fonemi i alofoni. Kontrast, minimalni parovi, test komutacije. Komplementarna i paralelna distribucija. Alofonija i neutralizacija.
  6. Tipologija segmentnih fonoloških alternacija: ispadanje segmenata, umetanje segmenata, asimilacija, disimilacija, stapanje, premetanje.
  7. Fonološko pravilo (tradicionalno). Poredak pravila. Funkcionalni odnosi između pravila: hranjenje, branjenje, protuhranjenje, protubranjenje. Fonološka neprozirnost.
  8. Razlikovna obilježja. Prirodni razredi i uloge obilježja u pravilima.
  9. Formalizacija pravila u okviru logičke fonologije. Skupovi, unifikacija, oduzimanje, generalizirani presijek.
  10. Primjena logičke fonologije u analizi empirijskih podataka.
  11. Suprasegmentna fonologija. Prozodijska hijerarhija i autosegmentna organizacija fonoloških prikaza. Ustroj sloga. Uloga sloga u fonološkim generalizacijama.
  12. Dužina, kvantiteta, težina, mora. Udarni naglasak. Interakcija između dužine i udara.
  13. Uloga stope, prozodijske riječi i prozodijske skupine u fonološkim generalizacijama.
  14. Ton i tonske alternacije. Intonacija.
  15. Sabiranje gradiva. Otvorena pitanja u suvremenoj fonologiji i budući istraživački smjerovi.

Ishodi učenja

  1. Poznavanje suvremenih formalnih fonoloških teorija.
  2. Mogućnost samostalnoga izvršenja fonološke analize empirijskih podataka.
  3. Sposobnost uporabe svoje analize u svrhu kritičke evaluacije postojećih fonoloških teorija.
  4. Znati primijeniti fonološku teoriju u okviru kliničke lingvistike i fonetike.

Metode podučavanja

Predavanja i seminari.

Metode ocjenjivanja

Aktivnost u nastavi. Pisani ispit.

Obavezna literatura

  1. Volenec, Veno. 2020. Generativna fonologija. Zagreb: Ibis grafika.
  2. Bale, Alan & Charles Reiss. 2023. Phonology: A Formal Introduction. Cambridge, MA: MIT Press
  3. Zsiga, Elizabeth. 2024. The Sounds of Language. Hoboken, NJ: Wiley Blackwell.
  4. Josipović Smojver, Višnja. 2017. Suvremene fonološke teorije.

Dopunska literatura

  1. Volenec, Veno & Charles Reiss. 2020. Formal Generative Phonology. Radical: A Journal of Phonology 2: 1–148.
  2. Goldsmith, John i sur. (ur.) 2011. The Handbook of Phonological Theory. Hoboken, NJ: Wiley Blackwell.
  3. van Oostendorp, Marc i sur. (ur). 2011. The Blackwell Companion to Phonology. Hoboken, NJ: Wiley Blackwell.
  4. Hannahs, Stephen J., Anna R. K. Bosch (ur.). 2018. The Routledge Handbook of Phonological Theory. New York, NY: Routledge.