Preskoči na glavni sadržaj

Filozofska antropologija

ISVU: 160767•6 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
Satnica
  • Predavanja: 60 sati

Nastavnici

Cilj

Ovladavanje temeljnim znanjima iz područja filozofske antropologije. Uvođenje u problematiku moderne i suvremene filozofske antropologije. Razumijevanje pojmovnika filozofske antropologije, s posebnim naglaskom na problem otuđenja. Rasvjetljavanje mjesta filozofske antropologije u odnosu na idealizma i materijalizma. Analiza filozofije Ludwiga Feuerbacha i Karla Marxa, s posebnim naglaskom na pitanja religioznog te društvenog otuđenja. Objasniti kako je došlo do rađanja i razvoja moderne koncepcije i ideala čovjeka, kao svestranog stvaralačkog bića. Uz povijesno-konceptualni pregleda novovjekovnih promišljanja o čovjeku, osobiti naglasak je na filozofijama koje su istraživale različite oblike otuđenja (reifikacije i fetišizma) u modernom i suvremenom potrošačkom društvu Također, osobita pažnja je posvećena filozofijama koje su promišljale različite oblike otuđenja, reifikacije i fetišizma u modernom i suvremenom industrijsko – potrošačkom društvu. Ukazati važnost filozofske antropologije u odnosu na kritiku idealizma, kao i njen značaj za nastanak, kako specifično historijskog materijalizma, tako i svih oblika suvremenog materijalizma i filozofija prakse. Postavljanje pitanje o aktualnosti otuđenja danas te odnosa i uvjetovanosti između otuđenja i društvenog djelovanja.

Sadržaj

  1. Upoznavanje s ciljevima i sadržajem kolegija te načinom rada
  2. Kratki pregled povijesti filozofske antropologije i njene različite interpretacije
  3. Geneza modrene filozofsko antropološke tematike u renesansi: pojam renesansnog čovjeka
  4. Pico della Mirandola o čovjeku i čovjekovim potencijalima
  5. Problematika otuđenja od Rousseau do Hegela
  6. Otuđenje u djelu L. Feuerbacha
  7. Humanizam i ateizam u 19. stoljeću
  8. Odnos teologije i filozofije u djelu L. Feuerbacha
  9. Feuerbachova koncepcija ljudske biti i intersubjektivnost
  10. Kritika Feuerbacha u djelu u K. Marxa
  11. Ekonomsko-društveno otuđenje (otuđeni rad)
  12. Otuđenje u djelu K. Marxa
  13. Problematika otuđenja u filozofskim teorijama u XX. stoljeća
  14. Otuđenje, fetišizam i reifikacija – pojedinac, društvo i društveno-ekonomski procesi
  15. Otuđenje u suvremenom društvu

Ishodi učenja

  1. Razlikovati i objasniti temeljne pojmove filozofske antropologije
  2. identificirati i klasificirati glavne tematske cjeline filozofske antropologije
  3. Ilustrirati i analizirati genezu moderne filozofske antropologije i njene osnovne probleme
  4. Razlikovati i objasniti pojmove: otuđenje, reifikacija i fetišizam
  5. Identificirati i definirati moguće uzroke i procese otuđenja u suvremenom društvu
  6. prikazati i protumačiti osnovne filozofijske antropološke probleme u kontekstu njihova povijesnog razvoja
  7. povezati i integrirati znanja filozofske antropologije s drugim područjima filozofije
  8. protumačiti moderni filozofski pojam humanizma

Metode podučavanja

Predavanja s diskusijom uz korištenje powerpointa i konceptualnih mapa.

Metode ocjenjivanja

Usmeni ispit uz evaluaciju ukupnog rada u kolegiju.

Obavezna literatura

  1. Pico della Mirandola (1496): O dostojanstvu covjeka, u: Banić-Pajnić, E., (ur.), Filozofija renesanse, Hrestomatija filozofije, Zagreb, Školska knjiga, 1996, str. 207-237 [ili Pico della Mirandola, Govor o dostojanstvu čovjekovu, Nova stvarnost, Zagreb, 1998].
  2. Burckhardt, J., (1860): Kultura renesanse u Italiji, Prosvjeta, Zagreb 1997 (samo: II dio, “Razvoj individuuma”, str. 125-163).
  3. Rousseau J.J. (1755), Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima, Školska knjiga, Zagreb, 1978.
  4. Feuerbach L., Izbor iz djela (prev. Sutlić V.), Zagreb, Matica hrvatska, 1956.
  5. Feuerbach L., Besmrtnost sa stanovišta antropologije, u: Feuerbach, L., Čovek i Bog (knjiga II), Sarajevo, Svjetlost, 1962.
  6. Marx K.,-Engels, F., Rani radovi, Naprijed, Zagreb (bilo koja godina izdanja)
  7. Marx K (1867), Kapital. Kritika političke ekonomije, knjiga I, Beogradski izdavačko-grafički zavod. prev. M. Pijade i R. Čolaković, (prvi odjeljak – glava prva)
  8. (jedno djelo na izbor) Freud S. (1930), Nelagodnost u kulturi (bilo koje izdanje) Cassirer E. (1944), Ogled o čovjeku: uvod u filozofiju ljudske kulture, Naprijed, Zagreb, 1978. Marcuse H. (1964), Čovjek jedne dimenzije: rasprave o ideologiji razvijenog industrijskog društva, Veselin Masleša, Sarajevo, 1968.
  9. (jedno djelo na izbor) Hartmut R., (2010): Alienation and Acceleration: Towards a Critical Theory of Late-Modern Temporality, Aarhus University Press, Aarhus, 2010. Balibar E., (2012): From Philosophical Anthropology to Social Ontology and Back: What to Do with Marx’s Sixth Thesis on Feuerbach? u: „Postmodern Culture“, Volume 22, Number 3, 2012. Petrović G., (1986): Filozofija prakse, Naprijed – Nolit, Zagreb-Beograd, 1986, “Drugi dio”, str. 81-173 [tj. samo poglavlja pod naslovom: “Marxovo shvaćanje čovjeka”, “Čovjek kao ekonomska životinja”, i” Čovjek kao praksa”, “Čovjek i sloboda”, “Otuđenje i razotuđenje”]. Chomsky N., Foucault M. (2006), Debate on human nature, New Press.

Dopunska literatura

  1. A. Heller, Renaissance Man (prijevod s mađarskog originala), London, Boston: Routledge and Kegan Paul, 1978.
  2. F. Engles, Ludwig Feuerbach i kraj nemačke klasične filozofije (bilo koje izdanje).
  3. I. Kant, Antropologija u pragmatičnom pogledu (bilo koje izdanje).
  4. G. Agamben, Homo sacer: suverena moć i goli život, Akrzin, Zagreb, 2006.
  5. K. Löwith, Od Hegela do Nietzschea: revolucionarni prelom u mišljenju devetnaestog vijeka, Sarajevo, Veselin Masleša, 1988.
  6. F. Engels, Porjeklo porodice, privatnog vlasništva i države (bilo koje izdanje).
  7. M. Scheler, Položaj čovjeka u kozmosu, Sarajevo, 1978.
  8. A. Ghelen, Čovjek, Veslelin Masleša, Sarajevo, 1974.
  9. A. Ghelen, Čovjek i institucije, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1994.
  10. G. Godelier, Marksizam i antropologija, Školska knjiga, Zagreb, 1982.
  11. Habermas, Budućnost ljudske prirode: na putu prema liberalnoj eugenici?, u: Habermas J., Budućnost ljudske prirode: na putu prema liberalnoj eugenici ?. Vjerovanje i znanje, Breza, Zagreb, 2006.
  12. J. G. Herder, Rasprva o porijeku jezika (bilo koje izdanje).
  13. A. Schaff, Marksizam i ljudska jedinka (bilo koje izdanje).
  14. H. Burger, Filozofska antropologija,Naprijed, Zagreb, 1993.
  15. F. Lazzarato, Proizvodnja zaduženog čovjeka. Esej o neoliberalnom stanju, Zagreb, 2013.
  16. N. Chomsky-M. Foucault, Debate on human nature, New Press, 2006.
  17. L. Althusser, Za Marxa (bilo koje izdanje).
  18. E. Cassirer, Ogled o čovjeku: uvod u filozofiju ljudske kulture, Naprijed, Zagreb, 1978.
  19. E. Bloch, Marksove teze o Fojerbahu, Bigz, Beograd, 1976.
  20. Jaeggi, R., Alienation, Columbia University Press, New York , 2014.
  21. Freud, S., Nelagodnost u kulturi (bilo koje izdanje)
  22. Lukács, G., Maldi Marx, njegov filozofski razvitak od 1840-1844, Bigz, Beograd, 1974.
  23. Lukács, G., Povijest i klasna svijest, Naprijed, Zagreb, 1970.
  24. Montaigne, M. de, Eseji, Disput, Zagreb, 2007 (samo: O ljudožderima, knjiga I, str. 312-329; Apologija Raimonda Sebonda, knjiga II, str. 155-401; O kajanju, knjiga III, str. 27-50)
  25. Rousseau, J.J., Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima,Školska knjiga, Zagreb, 1978.
  26. Marcuse, H., Eros i civilizacija, Naprijed, Zagreb, 1965.
  27. Engels, Uloga rada pri pretvaranju majmuna u čovjeka, u : K. Marx – F. Engels, Glavni radovi, Stvarnost, Zagreb, 1978,