Preskoči na glavni sadržaj

Filozofija kulture

ISVU: 58532•4 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za filozofiju
Satnica
  • Predavanja: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Stjecanje historijski utemeljenog poznavanja osnovnih teorija kulture i razumijevanje povijesnog razvoja pojma kulture. Osposobljavanje studentica i studenata za argumentirano korištenje analitičkog instrumentarija filozofije kulture u odnosu na druge filozofske i znanstvene discipline ( intelektualne historije, kulturalnih studija i sl.).

Sadržaj

  1. Uvod u filozofiju kulture
  2. Povijest pojma kultura
  3. Koja je razlika ili/i sličnosti pojma kultura i pojma civilizacija
  4. Kultura versus Priroda
  5. Kultura i intelektualci
  6. Uloga medija u prijenosu i stvaranju kulture
  7. Granice kulture i kulturne granice
  8. Problematika kulturnih formi i struktura
  9. Kultura i kulturna hegemonija
  10. Kolonijalizma, imperijalizma i poskolonijalizma u odnosnu na historijski razvoj kulture
  11. Kultura i identitet
  12. Psihoanaliza i kultura (nelagodnosti u kulturi i problemi sublimacije)
  13. Kulturno i umjetničko stvaralaštvo
  14. Kultura i baština
  15. Kulturni relativizam

Ishodi učenja

  1. Moći sintetizirati filozofijske nazore i tematske cjeline iz područja filozofije kulture
  2. Moći prepoznati ključne teze pojedinačnih autora i autorica u kontekstu teorija kulture
  3. Moći artikulirano komentirati osnovne probleme iz područja filozofije kulture
  4. Objasniti u osnovnim crtama povijest razvoja pojma kulture

Metode podučavanja

Izravna predavanja, grupne rasprave i interakcija sa studentima; individualni i grupni domaći zadatci.

Metode ocjenjivanja

Vrednovanje iz individualnog izlaganja teme seminarskog rada; usmeni ispit. Student/studentica treba odabrati prema svom izboru tri knjige s popisa obavezne literature i jednu s popisa dopunske.

Obavezna literatura

  1. Terry Eagleton, Kultura (2016), Ljevak, Zagreb 2017.
  2. Edward Said, Orijentalizam (1978), Konzor, Zagreb 1999.
  3. Ernst Cassirer, Ogled o čovjeku. Uvod u filozofiju ljudske kulture (1944) , Naprijed, Zagreb 1978.
  4. Horkheimer/Adorno, Dijalektika prosvjetiteljstva (1944/47), Masleša, Sarajevo 1976.
  5. Antonio Gramsci, Izabrana dela, Kultura, Beograd 1959.
  6. Georg Simmel, Kontrapunkti kulture, Jesenski i Turk, Zagreb 2014.
  7. Freud, Nelagodnost u kulturi (1930), Rad, Beograd 1988 (ili bilo koje drugo izdanje).

Dopunska literatura

  1. Levi-Strauss, Divlja misao, Golden Marketing, Zagreb 2001.
  2. Peter D. Thomas, The Gramscian Moment: Philosophy, Hegemony and Marxism, Leiden, Brill 2009.
  3. Benedict Anderson, Zamišljene zajednice, Školska knjiga, Zagreb 1990.
  4. Žarko Puhovski, Kontekst kulture, Kulturni radnik, Zagreb 1979.
  5. Marija Todorova, Imaginarni Balkan, Ljevak 2015.
  6. Giovanni Sartori, Homo videns, Laterza, Bari-Roma1997.
  7. Herbert Marcuse, Eros i cvilizacija, Naprijed, Zagreb 1965.
  8. Rodolfo Mondolfo, Alle origini della filosofia della cultura, (1956), Petite Plaisance, Pistoia 2020.
  9. Rousseau J. J. (1750), Rasprava o znanosti i umjetnosti, u: „Politička misao: časopis za politologiju”, Vol. 16 No. 1, 1979., str. 32-58.
  10. Debord G., Društvo spektakla (1967), Arkzin, Zagreb 1999.