Preskoči na glavni sadržaj

Europski kontekst hrvatske književnosti do romantizma

ISVU: 265870•4 ECTS•Ljetni semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za kroatistiku
Satnica
  • Predavanja: 30 sati
  • Seminar: 15 sati

Nastavnici

Cilj

Stjecanje temeljnih znanja o povijesti europske književnosti od srednjeg vijeka do romantizma, s posebnim naglaskom na pisce, djela, žanrove i stilske pravce koji su utjecali na hrvatsku predmodernu književnost. Usvajanje osnovnih koncepata komparativne književnosti i njihova primjena u analizi utjecaja, kulturnih transfera i tipoloških sličnosti europskih književnosti i hrvatske književnosti do romantizma.

Sadržaj

  1. Uvod u kolegij: upoznavanje sa sadržajem kolegija, upute za rad, obavijesti o primarnoj i sekundarnoj literaturi; obavijesti o studentskim obvezama na kolegiju i o ispitu
  2. Nacionalna književnost i nadnacionalni književnopovijesni konstrukti: opća/europska/svjetska književnost; komparativna književnost; stilsko-periodizacijsko pojmovlje, regionalne književne tradicije u predmodernoj Hrvatskoj
  3. Renesansna književna kultura: poetika imitacije i kultura retoričkog u predmodernoj europskoj književnosti; humanistička književnost na latinskom jeziku i vernakularni humanizam
  4. Talijansko renesansno ljubavno pjesništvo: F. Petrarca, od ranog petrarkizma i dvorskoga pjesništva kvatročenta do T. Tassa; geneza petrarkizma i drugi ljubavni pjesnički diskurzi
  5. Talijanska epika od M. M. Boiarda do T. Tassa: recepcija L. Ariosta i utjecaj tassovske poetike epa u hrvatskoj književnosti
  6. Pastirski modus: antički i predrenesansni uzori, J. Sannazaro, T. Tasso, G. B. Guarini
  7. Talijanska renesansna komedija: renesansno kazalište, poetika eruditne komedije, antički uzori
  8. Katolička obnova i književnost: religiozna poema, isusovačka tragedija
  9. Barokna književnost: pojam 'manirizma', barokni stil i barokni „svjetonazor“; barokna lirika i drama
  10. Klasicizam: novolatinska književnost u 18. stoljeću; Molière i dubrovačke frančezarije
  11. Književno prosvjetiteljstvo: jozefinizam, didaktički tekstovi, njemačka prosvjetiteljska i sentimentalna drama
  12. Sentimentalizam, predromantizam: prijelaz iz ranog novovjekovlja u moderno razdoblje
  13. Evaluacija

Ishodi učenja

  1. razumjeti osnovne pojmove komparativne književnosti i primijeniti ih na hrvatsku književnost do romantizma
  2. usvojiti sustavan pregled europske književnosti od kasnog srednjeg vijeka do romantizma
  3. usporedno analizirati izvorni tekst i njegov prijevod/obradu
  4. razumjeti temeljne razlike u književnom razvoju pojedinih hrvatskih regija između 15. i 19. stoljeća

Metode podučavanja

Predavanja, seminarske diskusije, multimedijalne prezentacije.

Metode ocjenjivanja

Aktivnost na nastavi (25%); pismeni rad (25%); usmeni ispit (50%).

Obavezna literatura

  1. Batušić, Nikola. Starija kajkavska drama, Zagreb: Disput, 2002, str. 21–31, 77–97.
  2. Bogdan, Tomislav. „Ljubavna lirika i petrarkizam“ i „Hrvatska ljubavna lirika 15. i 16. stoljeća“. U: Ljubavi razlike. Tekstualni subjekt u hrvatskoj ljubavnoj lirici 15. i 16. stoljeća. Zagreb: Disput, 2012, 63–99 i 126–137.
  3. Bogdan, Tomislav. „Kratki spojevi: zamke kontekstualizacijskih pristupa renesansnoj književnosti“. U: Prva svitlos. Studije o hrvatskoj renesansnoj književnosti. Zagreb: Matica hrvatska, 2017, 11–35.
  4. Dukić, Davor. „Nacionalna vs. komparativna povijest književnosti: Pretpostavke za kritičko propitivanje komparativne kroatistike i hrvatske komparatistike“. Umjetnost riječi, XLVII (2003), 1–2, 3–26.
  5. Fališevac, Dunja. „Demokratizacija i sekularizacija hrvatske književne kulture: počeci svjetovne proze“. U: Kaliopin vrt II: Studije o poetičkim i ideološkim aspektima hrvatske epike, Split: Književni krug, 2003, 147–172.
  6. Kravar, Zoran. „Književnopovijesna periodizacija. Teoretske pretpostavke i hrvatska praksa“. U: Poslanje filologa. Zbornik radova povodom 70. rođendana Mirka Tomasovića. Zagreb: FF press, 2008, 165–172.
  7. Novaković, Darko. „Latinsko pjesništvo hrvatskoga humanizma“. U: Mirko Tomasović, Judita Marka Marulića. Darko Novaković, Latinsko pjesništvo hrvatskoga humanizma. Zagreb: Školska knjiga, 1994, 53–117 (55–61 i 66–71).
  8. Pavlović, Cvijeta. Uvod u klasicizam. Zagreb: Leykam international, 2012, 9–33, 253–272.
  9. Rafolt, Leo. „Sala declamationum: isusovačka tragedija u kontekstu posttridentinskog kazališnog i pedagoškog interkulturalizma“, Књижевна историја 47 (2015), 155, 211–228; 156, 253–276.
  10. Senker, Boris i Rafolt, Leo. „Komedija“. U: Leksikon Marina Držića. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2009, 401–404.
  11. Solar, Milivoj: Povijest svjetske književnosti: kratki pregled. Zagreb: Golden marketing, 2003, 116–183.
  12. Torbarina, Josip. „Strani elementi i domaća tradicija u Zoranićevim Planinama“ i „Zoranićeve Planine i ostale »Arkadije«“. U: Kroatističke rasprave. Zagreb: Matica hrvatska, 1997, 85–101 i 104–116.
  13. Zlatar, Andrea. Marulićeva Davidijada: epska tehnika i biblijski predložak u Marulićevu spjevu Davidias. Zagreb: Latina et Graeca, 1991, 7–29.

Dopunska literatura

  1. Brković, Ivana. „Renesansni kodovi ljubavi: ljubavna mahnitost u Arkadiji Marina Držića“. U: Emocije u hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi: zbornik radova 48. seminara Zagrebačke slavističke škole. Molvarec, Lana i Pišković, Tatjana (ur.). Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Zagrebačka slavistička škola - Hrvatski seminar za strane slaviste, 2020, 15–39.
  2. Čale Feldman, Lada. U san nije vjerovati. Zagreb: Disput, 2012, 39–144.
  3. Flaker, Aleksandar; Pranjić, Krunoslav (ur.). Hrvatska književnost u evropskom kontekstu. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu; Sveučilišna naklada Liber, 1978, 85–287.
  4. Leksikon Marina Držića. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2009.