Preskoči na glavni sadržaj

Emocije i motivacija

ISVU: 266424•6 ECTS•Zimski semestar

Osnovne informacije

Organizacijska jedinica
Odsjek za psihologiju
Satnica
  • Predavanja: 45 sati
  • Seminar: 30 sati

Nastavnici

Cilj

Razumijevanje rezultata suvremenih znanstvenih istraživanja, metoda i teorija iz područja psihologije emocija i motivacije s posebnim naglaskom na razumijevanje interakcije bioloških, ponašajnih, kognitivnih i socijalnih aspekata tih procesa kao i ukazivanje na usku povezanost između motivacije i emocija. Uloga kolegija u ukupnom kurikulumu: ovaj kolegij studentima pruža temeljne spoznaje o suvremenoj psihologiji emocija i motivacije te predstavlja preduvjet za kritičko razumijevanje i za učinkovitu primjenu spoznaja iz ovog područja na različite grane primijenjene psihologije i ostala srodna društvena i humanistička područja.

Sadržaj

  1. Uvodni sastanak i dogovor oko načina rada, seminarskih grupa, obaveza i rokova.
  2. Uvod u psihologiju emocija (povijesni pregled područja, istraživački pristupi).
  3. Što su emocije (definiranje termina afekt, emocije, raspoloženje, komponente emocija, različite kategorizacije emocija).
  4. Uzroci i broj emocija (biološka perspektiva, kognitivna perspektiva, biološko-kognitivna perspektiva, najznačajniji autori, usporedba različitih perspektiva, osnovne emocije, kriteriji za određivanje osnovnih emocija, prikaz temeljnih radova u području).
  5. Funkcija emocija (funkcija suočavanja, socijalna funkcija, svrha emocija, razlikovanje emocija i raspoloženja).
  6. Biološki aspekti emocija (klasične teorije emocija: James-Lange, Cannon-Bard, Schachter i Singer, suvremene perspektive: specifični neuralni krugovi, neuralna aktivacija, teorija diferencijalnih emocija, hipoteza o facijalnoj povratnoj informaciji).
  7. Kognitivni, socijalni i kulturalni aspekti emocija (procjena, proces procjene, znanje o emocijama, atribucije, socijalna interakcija, socijalizacija emocija, emocionalna regulacija).
  8. Prvi kolokvij.
  9. Uvod u psihologiju motivacije (povijesni pregled područja, istraživački pristupi, definiranje termina volja, instinkt, nagon, motivacija).
  10. Pregled teorija motivacije (klasični pristupi motivaciji: teorija volje, instinkt teorije, nagon teorije; suvremeni pristupi motivaciji, pregled suvremenih tzv. “mini teorija").
  11. Psihološke potrebe (općenito o potrebama, temeljne odrednice psiholoških potreba, autonomija, kompetencija i optimalno iskustvo ili “flow”, povezanost).
  12. Socijalne potreba (potreba za postignućem, potreba za moći, potreba za afilijacijom) i fiziološke potrebe (temelji regulacijskih procesa, žeđ, glad, seksualnost).
  13. Intrinzična motivacija i vrste ekstrinzične motivacije (pojam intrinzične i ekstrinzične motivacije, poticaji i posljedice, potkrepljenja, teorija kognitivne evaluacije, teorija samoodređenja ili samodeterminacije).
  14. Integracija sadržaja emocija i motivacija (dijeljena neurološka osnova, etiologija, suvremeni znanstveni radovi, meta-analize i nalazi slikovnog prikazivanja mozga).
  15. Drugi kolokvij. Evaluacija kolegija.

Ishodi učenja

  1. Nabrojati glavne perspektive i predstavnike (autore) teorija emocija.
  2. Usporediti suvremene teorije emocija.
  3. Nabrojati glavne teorije i predstavnike (autore) pojedinih teorija iz područja motivacije.
  4. Usporediti suvremene teorije motivacije.
  5. Analizirati metodologiju znanstvenih istraživanja primjerenu rješavanju problema iz područja emocija i motivacije.
  6. Kritički interpretirati znanstvenu i stručnu literaturu iz područja emocija i motivacije.
  7. Koristiti strani jezik u stručnoj komunikaciji iz područja emocija i motivacije.

Metode podučavanja

Predavanja uz vizualne prezentacije u PowerPoint-u, rasprave, seminarska izlaganja, mješovito e-učenje, multimedija.

Metode ocjenjivanja

Seminarski zadaci i usmeno izlaganje studenata. Dva pismena kolokvija. Pismeni ispit

Obavezna literatura

  1. Reeve, J. (2010). Razumijevanje motivacije i emocija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Dopunska literatura

  1. Beck, R. (2003). Motivacija: teorija i načela. Jastrebarsko: Naklada Slap. Poglavlja: 1., 2., 10. i 11.
  2. Oatley , K. i Jenkins, J. M. (2003). Razumijevanje emocija. Jastrebarsko: Naklada Slap. Poglavlja: 4., 5., i 9.
  3. Clark-Polner, E., Wager, T. D., Satpute, A. B. i Feldman Barrett, L. (2016). Neural Fingerprinting: Meta-Analysis, Variation, and the Search for Brain-Based Essences in the Science of Emotion. U Feldman Barrrett, L., Lewis, M. i Haviland-Jones, J. M. (Ur.), Handbook of Emotion: Fourth Edition (str. 146-164). New York: The Guilford Press
  4. Ryan, R. M. i Deci, E. L. (2000). Self-determination theory and the facilitation of intrinsic motivation, social development, and well-being. American Psychologist, 55, 68-78.
  5. Phan, K. L., Wager, T., Taylor, S. F. i Liberzon, I. (2002). Functional neuroanatomy of emotion: a meta-analysis of emotion activation studies in PET and fMRI. NeuroImage, 6, 331-348.
  6. Vikan, A. (2017). A Fast Road to the Study of Emotions. An Introduction. Cham, Switzerland: Springer International Publishing. (str. 85-81)
  7. Ekman, P. (1992). Are there basic emotions? Psychological Review, 99(3), 550-553.
  8. Gross, J. J. i John, O. P. (2003). Individual differences in two emotion regulation processes: Implications for affect, relationships, and well-being. Journal of Personality and Social Psychology, 85(2), 348–362.
  9. Watson, D. i Tellegen, A. (1985). Toward a consensual structure of mood. Psychological Bulletin, 98(2), 219 - 235.